Znanstvenici vjeruju da cink i folna kiselina međusobno utječu na učinkovitost. Istraživanja pokazuju da enzimi koji obrađuju folnu kiselinu za korištenje u tijelu najbolje djeluju u prisutnosti cinka. Međutim, utjecaj folne kiseline na cink možda nije tako pozitivan. Neke studije iz 1980-ih sugerirale su da folna kiselina, u velikim količinama, može blokirati tjelesnu apsorpciju cinka, koji je potreban za fiziološko zdravlje. Interferencija se pokazala najvećim kada se ovaj oblik vitamin folata uzimao u visokim razinama dosljedno tijekom nekoliko mjeseci ili godina.
Konkurentna istraživanja iz 1990-ih, međutim, pokazala su da suplementacija folnom kiselinom u kratkim vremenskim razdobljima od dva tjedna do jednog mjeseca nema utjecaja na rezerve cinka u tijelu, a može čak biti i dobroćudna dugoročno. Istraživanja od tog vremena dala su mješovite rezultate, a većina sugerira da nema većeg utjecaja pri preporučenim razinama od 2 mg do 4 mg folne kiseline dnevno i 10 mg do 30 mg cinka dnevno. Neki liječnici su još uvijek oprezni. Većina nutricionista slaže se da će konzumacija cinka i folne kiseline u preporučenim razinama vjerojatno biti sigurna. Razine ovih nutrijenata dobivenih iz prehrane i prirodne hrane predstavljaju najmanji rizik od smetnji, tvrde izvješća.
Mnogi ljudi i dalje dobivaju dodatni cink i folnu kiselinu u umjetnom obliku iz dodataka prehrani uz prehrambene izvore u nadi da će dobiti bezbroj zdravstvenih dobrobiti. Istraživanja pokazuju da obje ove hranjive tvari poboljšavaju spolnu reprodukciju i pružaju zaštitne hranjive tvari koje navodno mogu pomoći ljudima da izbjegnu bolest. Cink jača imunitet i potiče zdrav razvoj tijela.
Folna kiselina, također poznata kao pteroilmonoglutaminska kiselina, može potencijalno spriječiti bolesti srca i neurološke poremećaje. Medicinske studije otkrivaju da manjak razine folne kiseline može spriječiti sposobnost stanice da se podijeli i može rezultirati vrstom anemije poznate kao megaloblastična anemija. Ovo stanje uzrokuje abnormalno velike crvene krvne stanice, što često rezultira gubitkom energije, bljedilo i glavobolje. Nedovoljne količine folne kiseline u trudnica mogu uzrokovati rođenje beba sa spinalnom bfidom ili nedostatkom dijelova lubanje i mozga. Mnoge namirnice imaju dodanu folnu kiselinu kako bi spriječile ove bolesti.
Prirodni izvori hrane koji sadrže folnu kiselinu su jetra, špinat i šparoge. Cink se može dobiti prirodnim putem jedući hranu kao što su kamenice, svinjska lopatica, goveđa koljenica i rakovi. Mnoge obogaćene žitarice imaju preporučene količine i cinka i folne kiseline.