Mnogo je tvrdnji o pozitivnom razmišljanju. Ljudi koji pretražuju pojam na Internetu pronaći će brojne knjige, članke i web stranice posvećene toj temi. Prednosti pozitivnog razmišljanja ponekad se čine pretjeranim i tvrdnje o tome mogu se činiti previše dobrim da bi bile istinite. Ponekad jesu, pogotovo kada ljudi ignoriraju negativnosti u svom životu do te mjere da se ne bave stvarnim problemima koji zahtijevaju njihovu pozornost. S druge strane, sve veći broj znanstvenih dokaza sugerira da pozitivno razmišljanje može biti korisno u mnogim aspektima.
Postoje studije koje sugeriraju da pozitivno razmišljanje može pomoći u liječenju i oporavku od bolesti. Međutim, to nije čarobni metak. Razmišljanje pozitivnih misli ne liječi svakoga od raka niti čini svaki oporavak savršenim. Međutim, može podići raspoloženje i smanjiti porast hormona i drugih kemikalija koje se proizvode u velikim količinama kada su ljudi pod stresom. Čini se da je glavna stvar da pozitivno razmišljanje ima prednost u odnosu na negativno, jer definitivno postoje uzročne veze između negativnog razmišljanja i proizvodnje hormona stresa zbog kojih se ljudi osjećaju lošije.
Postoji niz načina na koje se pozitivne misli uvode u terapiju. Dva ključna terapijska koncepta koja koriste razmišljanje kao sredstvo oporavka od mentalne bolesti su kognitivna bihevioralna terapija (CBT) i terapija prihvaćanja i predanosti (ACT). Konkretno, ACT se može djelomično usredotočiti na to kako tumačiti događaje u njihovom najboljem svjetlu, umjesto da ih tumači kao osobnu uvredu. Pokušava spriječiti ljude da postanu negativni i koriste negativno samogovorenje mijenjajući način na koji percipiraju situaciju i procjenjujući različite motivacije koje mogu potaknuti druge ljude.
CBT može procijeniti kako ljudi ulaze u destruktivne obrasce razmišljanja na temelju temeljnih uvjerenja koja stvarno nisu istinita. Ljudi se mogu prijeći iz ovih starih destruktivnih uvjerenja u ona koja su moduliranija i realističnija. I ACT i CBT smatraju se legitimnim sredstvima za pomoć u liječenju mentalnih bolesti i pokazalo se da poboljšavaju ishod, čak i kada se koriste u teškim uvjetima.
Pozitivno razmišljanje nije samo za one koji pate od mentalnih bolesti. Postoje mnoge metode koje koriste takve misli u svakodnevnom životu. Sportaši mogu koristiti pozitivne vizualizacije kako bi “vidjeli” postizanje cilja ili izvođenje savršenog poteza. Učenici mogu vizualizirati odlične rezultate na testu, a zatim ih postići smanjenjem anksioznosti pri testiranju i učenjem. Mnogi ljudi prihvaćaju optimizam kao životnu strategiju. Čak i u lošim trenucima, pokušavaju pronaći srebro ili koriste teška vremena da se posvete pomoći drugima.
Pozitivno razmišljanje može imati i neke nedostatke. Ljudi mogu postati pretjerano optimistični, stanje koje se naziva pristranost optimizma. Vjeruju da su imuni na loša vremena ili jednostavno vjeruju da je vjerojatnost da će se dogoditi dobre stvari veća od vjerojatnosti da će se dogoditi loše stvari. To bi moglo dovesti do toga da pušač vjeruje da neće dobiti rak pluća, na primjer. Optimizam treba ublažiti s realizmom, što nije isto što i biti negativan. Omiljeni citat među mnogim kršćanima je “ponašajte se kao da sve ovisi o vama; molite kao da sve ovisi o Bogu.” Drugim riječima, ljudi ne bi trebali koristiti vjeru u božansko ili optimizam kao zamjenu za život na pozitivan način koji će vjerojatno poboljšati njihove šanse za postizanje pozitivnih ishoda.
Zaključak, pozitivno razmišljanje donosi prednosti. Čini se da potencijalno utječe na ljude fizički i psihički. To nije lijek za sve, ali očito je malo štetno, pogotovo kada je u kombinaciji s pozitivnim djelovanjem. To uopće ne mora biti nerealno, ali u svakoj situaciji traži dobro ili predviđa da će dobro doći.