Brzinska izdržljivost je nečija sposobnost trčanja maksimalnom ili skoro maksimalnom brzinom tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Određeni sportaši u trčanju traže brzinsku izdržljivost kako bi bolje nastupili na svojim natjecanjima, a drugi sportaši, kao što su nogometaši ili hokejaši, mogu imati koristi od brzinske izdržljivosti u svojim sportovima iskorištavanjem mogućnosti da dosljedno ostanu pri maksimalnim brzinama. Razvijanje brzinske izdržljivosti stvar je pravilnog treninga u kombinaciji s pravilnom prehranom, kao i pripreme za konkretan događaj u kojem će sportaš sudjelovati. Većina metoda treninga uključuje trčanje u određenim vremenskim razdobljima, nakon čega slijedi dovoljan odmor i oporavak.
Trkači će prilagoditi svoje treninge brzinske izdržljivosti svojim specifičnim događajima trčanja, ali drugi sportaši mogu formirati rutinu koja djeluje na brzinsku izdržljivost općenito. Rutina će se sastojati od trčanja pri 90% maksimalne brzine i napora tijekom dužeg vremenskog razdoblja, zatim odmaranja u kraćem vremenskom razdoblju. Trčanje se u ovom trenutku može ponoviti, ovisno o potrebama sportaša. Tijekom trčanja, forma je jednako važna kao i intenzitet, a sportaš se mora fokusirati ne samo na snažno, već i na dobro trčanje. Pravilan korak pripremit će mišiće za učinkovitije trčanje i izdržljivost.
Pravilan oporavak važan je korak tijekom pravilnog treninga brzinske izdržljivosti. Mliječna kiselina se može nakupiti u nogama nakon vježbanja; ovo je nusproizvod sagorjelog glikogena, koji je tijelo preferirano gorivo tijekom vježbanja. Mliječna kiselina može se nakupljati tijekom i nakon vježbanja, utječući na sposobnost mišića da funkcionira na svom vrhuncu. Tijekom vježbanja, sportaš mora ostati pravilno hidriran kako bi osigurao isporuku kisika mišićima; nakon vježbanja, više hidratacije je od vitalnog značaja, kao i dobra prehrana koja nadomješta hranjive tvari izgubljene tijekom vježbanja. Sportaši također mogu odlučiti sudjelovati u treningu praga mliječne kiseline u sklopu treninga brzinske izdržljivosti.
Sportaši sagorevaju više kalorija od nesportskih osoba, tako da će prehrana sportaša biti drugačija tijekom treninga. Općenito govoreći, sportašu će trebati više kalorija u svojoj prehrani, jer će ih tijekom vježbanja brzo sagorjeti. Prehrana bogata ugljikohidratima može osigurati važne kalorije, a pomoći će i viša razina proteina. Piletina i riba su nemasnije meso koje može osigurati dovoljne količine proteina bez dodavanja previše masnoća u prehranu. Tijekom treninga izdržljivosti treba izbjegavati prekomjerne količine masti.