Tipičan student može steći doktorat iz bibliotekarstva i informacijskih studija tijekom pet do šest godina fakultetskog i poslijediplomskog rada. Za studenta u srednjoj školi, koraci potrebni za stjecanje doktorata znanosti iz bibliotekarstva ovise o završetku SAT ispita, uspješnom završetku srednje škole i prihvaćanju na fakultet po svom izboru. Dok diplomski programi knjižnične znanosti izvještavaju da primaju studente svake pripreme za preddiplomski studij, prijem u najbolje diplomske programe knjižnične znanosti može zahtijevati da preddiplomski studij kroji svoje studije kako bi najbolje impresionirao komisiju za upis diplomskog programa. Stoga mogu biti potrebni preddiplomski studiji i diplome iz književnosti ili arhivskog istraživanja u kombinaciji sa studijima informacijske tehnologije. Zadovoljavajući završetak maturskog ispita (GRE) također će biti potreban za prijavu na diplomski studij u preliminarnom radu za doktorat iz knjižnične znanosti.
Knjižničarski znanstveni programi jedno su od područja akademskih studija koje je drastično promijenio internet i širenje tekstova i istraživanja dostupnih na internetu. Zapravo, stipendija u ovom području čak je promijenila naziv programa iz knjižnične znanosti u knjižnične znanosti i informacijske studije. Isti studijski program sada uključuje i tradicionalne tečajeve arhivskog menadžmenta, kao i satove informatike koji objašnjavaju zamršenost rezultata web tražilice. Knjižničarstvo se brzo i temeljito prilagodilo ovom novom načinu istraživanja. Ovisno o školi, prvostupnici mogu biti usmjereni od književnosti, preko informacijskih znanosti, do pomoći u knjižnici i arhivu.
U većini bibliotekoloških programa, magisterij se može steći za godinu dana. Diplomski tečajevi mogu uključivati književnost i djecu, informacijske znanosti, povijest knjižnice i knjige te informacijsku politiku i tehnološku regulativu. U SAD-u, ovisno o državi, učenici koji planiraju raditi u osnovnoškolskim, srednjoškolskim ili srednjoškolskim knjižnicama morat će pohađati onoliko dodiplomskih predavanja koliko je potrebno da bi se kvalificirali za rad u školskom sustavu. U suradnji sa svojim savjetnikom, apsolventica će odabrati i svoje područje koncentriranog studija i predmet magistarskog rada.
Iako se odluka o stjecanju magistarskog ili oba diplomskog studija obično donosi na početku postdiplomskog studija, početak doktorskog studija iz knjižnične znanosti ostaje prekretnica. Doktorandi mogu predavati uvodne tečajeve u preddiplomskom programu ili nadgledati područja knjižničnog sustava kampusa. Opet, u suradnji sa svojim akademskim savjetnikom, studentica bira koje će kolegije studirati i temu svoje disertacije. Nakon što je napisala i uspješno obranila disertaciju, stječe doktorat iz knjižnične znanosti.