Auditorne vještine su one koje se usredotočuju na detekciju zvuka, identifikaciju zvuka, diskriminaciju zvuka i razumijevanje zvuka. U osnovi, to znači čuti, prepoznati i razumjeti zvukove. Većina slušnog rada obavlja se s djecom, ali i odrasli mogu poboljšati svoje vještine. Svoje slušne vještine možete poboljšati slušanjem i puštanjem glazbe, razgovorima i prepoznavanjem različitih tonova glasa te vježbanjem prepoznavanja razlika između sličnih zvukova.
Prije nego što pokušate poboljšati nečije slušne vještine, važno je identificirati sve probleme koje osoba može imati sa sluhom ili razumijevanjem. Jedan primjer je poremećaj slušne obrade (APD), stanje koje inhibira osobu u procesuiranju informacija koje čuje. Osoba s APD-om može detektirati zvukove, ali uši i mozak ne rade zajedno na tumačenju i razumijevanju slušnog signala, posebno govornih signala. Kada bi se smjestila u bučno okruženje, osoba s APD-om bi imala mnogo teže vrijeme da prepozna govor usred druge vanjske buke nego u optimalnom okruženju za slušanje. Audiolog može utvrditi ima li osoba APD.
Ako dijete ima APD ili neko drugo slušno stanje, postoji niz stvari koje se mogu učiniti kako bi se poboljšale njegove ili njezine slušne vještine. Međutim, dijete bi trebalo biti zdravo i ne patiti od bilo kakvog drugog oštećenja sluha, inače ove prakse možda neće funkcionirati. Dopustiti djetetu da sluša širok raspon različitih vrsta glazbe i pomoći u njegovom ili njezinom uvažavanju glazbe dobar je način za početak poboljšanja slušnih vještina. Sviranje i pjevanje pjesama i pjesmica može pomoći djetetu da nauči detektirati različite zvukove i uskladiti prepoznavanje različitih tonova između uha i mozga.
Jednostavan razgovor s djetetom također je od velike pomoći u izgradnji njegovih ili njezinih slušnih vještina. Kada vodite razgovor, možete zamoliti dijete da odgovori različitim intenzitetima glasa kako biste bili sigurni da može čuti određene intenzitete zvuka. Odgovaranje djeteta određenim glasovnim intonacijama, kao što je glasovna intonacija koja se koristi pri postavljanju pitanja, također je korisna za poboljšanje djetetovih slušnih vještina.
Odrasle osobe također mogu poboljšati svoje slušne vještine, ali to može biti teže. Odrasla osoba je već uspostavila neurološki okvir u mozgu, pa se u odrasloj dobi teže mijenja. Dječji mozak je u neurološkom smislu mnogo “plastičniji” od mozga odrasle osobe, što znači da se djetetov mozak lakše mijenja i prilagođava.
Odrasla osoba može sudjelovati u istoj vrsti vježbi kao i djeca, ali i imati koristi od toga. Slušanje glazbe, posebno prepoznavanje tonova, može pomoći u poboljšanju vaših slušnih vještina u smislu jačanja odnosa između uha i mozga. Vježbanje razgovora također može biti korisno ako pažljivo slušate kako različiti ljudi koriste glasovne redove da izraze značenje.