Jastog papuča je desetonožac, ili 10-nogi, rak iz obitelji Scyllaridae. U SAD-u je ovo morsko stvorenje poznato i kao jastog s lopatastim nosom, dok u drugim zemljama ima i dodatna imena. Nalazi se prvenstveno u tropskim vodama duž obalnih polica. Jastog papuča ne smatra se pravim jastogom jer mu nedostaju kandže, ali kao i pravi jastog je jestiv. Uglavnom se jede samo repno meso jastoga.
Prepoznatljive značajke jastoga su segmentirani egzoskelet, spljošteni profil i drugi set antena koje se protežu iz glave u velikim pločastim strukturama. Prvi set antena, nazvanih antenula, koristi se da pomogne jastogu da osjeti svoj okoliš. Šest segmenata čini glavu jastoga, još osam čini prsni koš, a još šest dovršava trbuh. Svaki segment trbuha nosi par pleopoda ili hodajućih nogu. Preostale noge za hodanje, odnosno maksilipedi, protežu se od torakalnih segmenata i mogu poslužiti i kao dijelovi usta koji pomažu jastogu da se hrani.
Unutar vrste jastoga papuča postoje 23 roda veličine od 2.2 inča (55 mm) do 20 inča (50 cm). Mogu se naći na dubinama do 1,600 stopa (500 m). Jedu mekušce i kamenice, kao i druge rakove i bodljokošce ili morske životinje. Uvelike se oslanjaju na svoje oklopljene egzoskelete i njihovu sposobnost da se sakriju ispod sedimenta kako bi ih zaštitili od grabežljivaca.
Jastozi se nalaze u širokim toplim oceanskim staništima. Neka od tih staništa uključuju Sredozemno more, Crveno more, uz obale istočne Afrike, u vodama oko Uskršnjeg otoka, uz obale Australije i u toplijim vodama Sjeverne Amerike. Neke vrste jastoga papuča preferiraju staništa grebena, dok se druge nalaze u mekšim podlogama. Jastoge koji nastanjuju grebene i špilje love ronioci, dok druge hvataju čamci s kočom.
Jastoga papuče nazivaju raznim imenima. U Indiji ga zbunjujuće nazivaju rakom. Brojne australske sorte nazivaju se “bugovima”, od kojih je najpopularnija buba Moreton Bay. Francuzi tu vrstu nazivaju skakavcem zbog zvuka kliktanja koji proizvodi. Ponekad se naziva ravnim jastogom ili ravnim jastogom.