Arapska burka odnosi se na odjeću koju u zemljama Bliskog istoka nose žene koje prakticiraju islamsku vjeru. Burka pokriva cijelo tijelo i obično uključuje pokrivalo za glavu s mrežom ili mrežom kako bi se omogućio ograničeni vid. Muslimanke obično nose crnu arapsku burku u javnosti kao simbol skromnosti u prisustvu muškaraca. Često se naziva hidžabom, što znači odjeća koja pokriva; neke liberalne frakcije u arapskim zemljama protive se daljnjoj upotrebi zatvorene odjeće, preferirajući jednostavnu maramu kao alternativu.
U nekim područjima, poput Saudijske Arabije, žene bi još uvijek mogle biti kažnjene zbog pojavljivanja u javnosti bez arapske burke. Talibani su obično uvodili sankcije ženama strogim provođenjem islamskog edikta koji zahtijeva da žene pokažu skromnost i poštovanje. Neki vjerski vođe tvrde da muslimanska sveta knjiga ne spominje izričito burke, već samo savjetuje da ne otkrivate odjeću. U najekstremnijoj verziji arapske burke, uski prorez omogućuje vid.
Ova tradicionalna odjeća također izaziva kontroverze u zapadnim društvima. Neke europske zemlje, uključujući Francusku i Nizozemsku, zabranile su arapsku burku u javnosti. Turska i Tunis zabranili su odjeću u vladinim zgradama i školama iz sigurnosnih razloga. Muškarci bi mogli nositi burku kao masku za pristup ženskim spavaonicama, ili bi teroristi mogli sakriti svoj identitet noseći pokrivala za glavu.
Grupe za ženska prava često govore protiv nastavka korištenja burki, tvrdeći da ta praksa predstavlja pokoravanje i ugnjetavanje žena. Neke moderne muslimanke smatraju odjeću previše ograničenom i nepotrebnom, odlučujući se za jednostavne marame kao simbol vjerskog poštovanja. Ove žene obično se i dalje skromno oblače u prisutnosti nepovezanih muškaraca.
Zagovornici odjeće u nekim regijama tvrde da zabrana arapske burke predstavlja antimuslimanski osjećaj i pokušaj gušenja vjerskih sloboda. Ljudi koji drže takve stavove mogli bi burku smatrati simbolom vjere i privrženosti islamskim učenjima. Diljem Bliskog istoka postoje različita mišljenja i verzije burke, temeljene na konzervativnim ili liberalnim idealima u svakoj regiji.
Dvadeset i jedna država čini države Arapskog zaljeva, a većina njih prakticira islamsku vjeru. Temelji se na učenju proroka Muhameda, utemeljitelja religije u sedmom stoljeću. Islam se temelji na pet stubova navedenih u Kuranu. Stupovi uključuju služenje jednom Bogu, identificiranom kao Allah, i dnevni ritual molitve. Muslimani također prakticiraju post i dobročinstvo kao osobnu odgovornost, te sudjeluju u hodočašćima u Meku, svetu zemlju u Saudijskoj Arabiji.