Lafferova krivulja je ekonomski model koji pokazuje odnos poreznih stopa i poreznih prihoda kako ga je zamislio ekonomist Arthur Laffer. Model se najčešće prikazuje u savršenom obliku zvonaste krivulje, ali stvarna stvarnost može biti drugačija. Teorija je prvi put iznesena 1974. godine, a legenda kaže da je Laffer prvi nacrtao krivulju na salveti za koktele za nekoliko Washingtonskih moćnih posrednika.
Osnovna premisa Lafferove krivulje kaže da ako je porezna stopa nula, prihod je nula. Ako je porezna stopa 100 posto, nema ni poreznih prihoda, jednostavno zato što ljudi nemaju poticaja za rad u inače slobodnom društvu. Teorija također postulira da postoji maksimalna točka na kojoj će porezne stope proizvesti maksimalan iznos prihoda. Sve niže ili više od te stope smanjit će prihod.
Točka u kojoj se prihod maksimizira na Lafferovoj krivulji poznata je kao “T”. Praktično, vladama je teško pronaći točnu stopu za T. To nije samo zato što je optimalnu stopu poreza na dohodak teško pronaći samu po sebi, već i zato što postoje drugi porezi koje treba uzeti u obzir, kao što su porezi na promet i nekretnine. Nadalje, nacionalna raspoloženja prema oporezivanju mogu se s vremena na vrijeme mijenjati, kao u vrijeme rata kada su nacionalistički osjećaji možda veći.
Kada se razmatra porezna politika, neka zemlja može imati neke političare koji tvrde da je nacionalna porezna stopa po vrijednosti T, a drugi koji tvrde da je na jednoj ili drugoj strani. Bilo da se tako kaže ili ne, to je često srž bitke. U većini slučajeva, jedini način da budete sigurni je jednostavno implementirati vrijednost i promatrati prihod. Ako se ne postignu željeni rezultati, možda će biti potrebne prilagodbe.
Lafferovu krivulju često pogrešno karakteriziraju oni koji su protiv oporezivanja ili se bore za niže poreze navodeći da će smanjenje poreznih stopa povećati prihod. Krivulja pokazuje da je to u određenoj mjeri točno, ali samo ako su porezne stope već toliko visoke da guše rast prihoda. Ako je točka na krivulji lijevo od vrijednosti T, tada će smanjenje stope još više smanjiti porezni prihod.
Akumulacija bogatstva je pokretački mehanizam iza Lafferove krivulje. U većini slučajeva, gdje ljudi slobodno biraju hoće li raditi, Lafferova krivulja može biti zamisliv model. U zemljama u kojima su ljudi prisiljeni raditi prijetnjom ili silom, krivulja ne može funkcionirati. Ljudi u tim zemljama nisu motivirani raditi za osobno bogatstvo, čak i ako imaju državnu stipendiju. Umjesto toga, oni su više motivirani raditi za osobnu sigurnost.