Reskont je pojam koji se koristi u vezi s dinamikom određene vrste transakcije koja se događa između glavne banke u zemlji i drugih kvalificiranih pomoćnih banaka. Obično, kada banke nastoje dobiti zajmove od središnje banke, to mogu učiniti s određenom razinom diskonta, koji će odrediti središnja banka s namjerom korištenja takvog alata za utjecaj na gospodarstvo. Reeskontna stopa odnosi se na još jedno snižavanje kamatne stope koju takva banka naplaćuje pomoćnim bankama, faktor zbog kojeg ukupna kamatna stopa postaje niža nego što je bila prije primjene reeskonta na kamatu na kredit.
Veza između ove primjene rediskonta i namjere središnje banke je činjenica da se ona obično nosi iz želje takve banke da utječe na gospodarstvo. Budući da središnje banke imaju mandat manipulirati gospodarstvom primjenom određenih politika i taktika, one općenito koriste proces reeskonta kao jedno od sredstava za postizanje takvih faktora stabilizacije. Proces donošenja odluke o primjeni politika temelji se na rezultatu analize gospodarstva koje se razmatra. Kao takva, ako analiza gospodarstva dovede do utvrđivanja općeg usporavanja istog, središnja banka će uvesti monetarnu politiku za povećanje rashoda i opće potrošnje kao sredstvo oživljavanja gospodarstva.
Primjer takve taktike bit će snižavanje kamatne stope po kojoj poslovne banke u gospodarstvu mogu dobiti kredite od banke korištenjem reeskonta. U određenom smislu, primjena rediskonta treba poslužiti kao svojevrsni događaj koji ubrzava prijenos namjere središnje banke na šire gospodarstvo. U tom smislu, za banke se može reći da su svojevrsni kanali za prijenos monetarne politike koju je pokrenula središnja banka. U tu svrhu banke će posljedično smanjiti kamate koje zaračunavaju svojim klijentima za odobravanje kredita i izdavanje kredita. To utječe na potrošače tako što ih potiče da troše više kao rezultat lakšeg pristupa sredstvima za servisiranje njihove potrošnje.