Realni dohodak je usklađen s inflacijom. U suprotnosti je s nominalnim dohotkom, koji ne uzima u obzir učinke inflacije. Stvarni prihod temelji se na materijalnim dobrima ili uslugama, kao što su mlijeko ili kruh, koje novac može kupiti. U makroekonomskim izračunima, to je često poželjna metoda mjerenja promjena dohotka tijekom vremena ili između različitih zemalja.
Inflacija je pad vrijednosti određene količine novca tijekom vremena. Većina ekonomista slaže se da je dugoročna inflacija rezultat povećanja novčane mase – na primjer, kada vlada tiska više novčanica. Taj odnos između ukupne količine novca i cijena naziva se količinska teorija novca. Britanski ekonomist John Maynard Keynes, s druge strane, tvrdio je da na inflaciju utječu i čimbenici poput razine privatne potrošnje. U svakom slučaju, učinci inflacije važan su dio ekonomskih i financijskih odluka.
Iako inflacija smanjuje broj dobara i usluga koje se novcem može kupiti, većina ekonomista se slaže da određena razina inflacije ima sveukupni pozitivan učinak na gospodarstvo. Potiče pojedince i poduzeća da troše novac sada, a ne kasnije, što potiče gospodarski rast. Bez inflacije, novac bi u budućnosti vrijedio više; ljudi bi bili potaknuti da gomilaju svoj novac radije nego da ga troše.
Da je stopa inflacije 5%, nominalni prihod osobe od 30,000 USD (USD) morao bi se povećavati za 5% svake godine kako bi zadržao stabilan stvarni prihod. Svaki nominalni prihod manji od 31,500 USD sljedeće godine predstavljao bi smanjenje stvarnog prihoda. Realni dohodak može se izračunati uzimanjem nominalnog dohotka i oduzimanjem godišnje stope inflacije.
Stvarni dohodak je poželjna metoda mjerenja dohotka u različitim okolnostima. Moglo bi biti korisno kada se procjenjuje potencijal za buduća povećanja na poslu. Kada bi poslodavac obećao povećanje plaće od 2% svake godine, a stopa inflacije ostala na 3%, to ne bi bio baš dobar posao. To bi značilo da bi nečiji stvarni dohodak zapravo padao za 1% svake godine, umjesto da bi uopće porastao. Zaposlenik bi mogao svake godine kupiti manje stvarne robe u ovoj situaciji.
Istraživači često koriste stvarni dohodak pri izračunu općih trendova u gospodarstvu. Brojka stvarnog dohotka mnogo je korisnija kada se uspoređuju razine prihoda iz različitih razdoblja u povijesti. Prosječna plaća u Sjedinjenim Državama 1960. godine, na primjer, iznosila je 4,007.12 dolara (USD). Teško je zamisliti je li to visoko ili malo ako se ne zna koliko se tim novcem moglo kupiti 1960. godine.