Prilikom ulaganja u inozemstvo potrebno je da ulagači vode računa o riziku koji proizlazi iz promjene tečaja. Dobitak od ulaganja u inozemnu imovinu može se poništiti zbog fluktuacija valute ili bi ulagač mogao doživjeti neočekivani dobitak ako valuta strane zemlje ojača. Ulagači u strane vrijednosne papire ili drugu imovinu moraju uzeti u obzir vjerojatno kretanje tečaja s valutom ciljne zemlje i odvagnuti valutni rizik zajedno s ostalim rizicima ulaganja. Neki ulagači traže dobitak kupnjom i prodajom strane valute, nadajući se da će profitirati od kratkoročnih fluktuacija valuta.
Tečaj je cijena po kojoj se jedna valuta može pretvoriti u drugu. Općenito, tamo gdje postoji promjenjivi tečaj, dolazi do stalnog kretanja tečaja zbog različitih ekonomskih čimbenika. Ovo kretanje utječe na vrijednost ulaganja u stranoj valuti.
Gdje postoje promjenjivi tečajevi, na tečaj valute će utjecati ponuda i potražnja. Cijena valute može porasti ako postoji potražnja za izvozom iz zemlje, ako je kamatna stopa na instrumente denominirana u toj valuti relativno visoka ili ako postoji priljev ulaganja u zemlju. Tečajevi također svakodnevno fluktuiraju kao rezultat špekulacija u valuti, kada ljudi stječu stranu valutu kao ulaganje u očekivanju da će tečaj rasti. Ova valutna špekulacija čini većinu obujma trgovanja na deviznim tržištima i uzrokuje porast ili pad stopa u kratkom roku na temelju osjećaja ulagača. Dugoročno gledano, temeljni ekonomski čimbenici vjerojatno će imati glavni utjecaj na tečaj.
Tečaji su ponekad fiksirani po jednom tečaju ili se povremeno mijenjaju prema sustavu “prilagođenog vezanja”. Druge zemlje bi mogle preferirati sustav “upravljanog fluktuirajućeg” tečaja u kojem se tečajevi općenito smiju mijenjati s ponudom i potražnjom za valutom, ali se ponekad mogu prilagoditi i vladinom intervencijom. Ulagači bi trebali pogledati tečajni sustav zemlje u kojoj ulažu i ispitati vjerojatni učinak tečaja na vrijednost svog ulaganja.
Poduzeće koje izravno ulaže u stranoj zemlji pokretanjem poslovanja vjerojatno će steći imovinu koristeći stranu valutu. Vrijednost ove imovine za poduzeće mogla bi se promijeniti kao rezultat valutnih fluktuacija, a to bi moglo dovesti do velikog tečajnog dobitka ili gubitka. Poduzeće bi se moglo zaštititi od posljedica takvih fluktuacija valuta korištenjem derivativnog instrumenta kao što je terminski ugovor ili opcija, koji će zaštititi ili “zaštititi” valutni rizik poništavanjem većine učinka kretanja tečaja . Valutni rizik se tada u velikoj mjeri eliminira zaštitom tako da poduzeće neće ostvariti značajne dobitke ili gubitke u stranoj valuti.
Tečajni špekulant se, s druge strane, ne bavi eliminacijom rizika, već preuzima tečajni rizik s namjerom ostvarivanja dobiti od transakcija. Špekulant je više zabrinut zbog predviđanja kratkoročnih fluktuacija valuta koje proizlaze iz tržišnog raspoloženja na dnevnoj bazi, a ne proučavanjem ekonomskih temelja. Većina dnevnog trgovanja na deviznom tržištu rezultat je valutnih špekulacija, tako da su kratkoročne fluktuacije valute određene tržišnim reakcijama na događaje, a ne temeljnim stanjem gospodarstva svake zemlje.