LIBOR tržišni model je model tržišta kamatnih stopa. Predviđa ponašanje kamatnih stopa na temelju određenih pretpostavki o tome koji čimbenici utječu na njihovo kretanje. Model se često koristi za svoju metodu utvrđivanja cijena financijskih derivata, ponajprije swapova kamatnih stopa, i određivanja strategije zaštite za ulagače koji ih drže.
Točno podrijetlo modela nije poznato, ali vjerojatno je bio u uporabi nekoliko godina prije službene objave u ekonomskom listu. Objavljena je u tri rada 1997.: jedan od Alana Bracea, Dariusza Gatareka i Mareka Musiele; jedan od Farshida Jamshidiana; i jedan Kristiana Miltersena, Klausa Sandmanna i Dietera Sondermanna. Imena ovih autora inspirirala su alternativna imena za model. Ponekad je poznat kao BGM model ili BGM/J model. Međutim, najčešći naziv za model je tržišni model LIBOR-a ili LMM.
LIBOR u tržišnom modelu LIBOR uobičajena je kratica za Londonsku međubankovnu ponuđenu stopu. LIBOR je kamatna stopa koju banke nude jedna drugoj za prekonoćne kredite koji ne zahtijevaju kolateral od banke zajmoprimca. Ova kamatna stopa je široko prihvaćena referentna stopa koja služi kao osnova za mnoge kamatne swapove koji se prodaju na tržištu.
LIBOR tržišni model koristi stohastičke procese za predviđanje kretanja LIBOR stopa. Drugi modeli predviđaju kratkoročne kamatne stope, ali tržišni model LIBOR-a daje skup terminskih stopa. Sve su ove stope predviđanja budućih LIBOR-ova, tako da se točnost modela može testirati usporedbom njegovih predviđanja s promatranim LIBOR-ovima na tržištu.
Posjedovanje skupa terminskih kamatnih stopa omogućuje ulagačima da izvrše različite izračune kako bi odredili cijene i strategije ulaganja. Mogu koristiti terminske stope za diskontiranje očekivanih novčanih tokova od derivata kako bi mogli točnije odlučiti što će platiti za njih u sadašnjosti. Očekivanja kamatnih stopa također im pomažu da odrede kako konstruirati svoje portfelje kako bi se zaštitili od rizika korištenjem kombinacije izvedenica.
LIBOR je osnova za niz izvedenica, što znači da se tržišni model LIBOR-a može koristiti za određivanje cijene kompliciranih derivata koji u svojim strukturama uključuju zamjene kamatnih stopa. Njegova upotreba uključuje izračunavanje cijena Bermudskih swap-ova, opcije za ulazak u zamjenu kamatnih stopa koja je komplicirana svojim ograničenjima na datume na koje se opcije mogu iskoristiti. Tržišni model LIBOR-a također je ključan u određivanju cijena za niz drugih izvedenica.