Burza u Oslu (OSE) središte je norveške trgovine dionicama i vrijednosnim papirima. S više od 100 godina poslovanja, ova mjenjačnica doživjela je nekoliko promjena u svom radu i vlasništvu na putu da postane prvo mjesto za trgovanje norveškim i međunarodnim dionicama. OSE slijedi krut dnevni raspored kako bi osigurao poštenje za svoje različite trgovce.
U usporedbi s modernom verzijom, burza u Oslu bila je puno drugačija kada je otvorena 1881. Burza je dugo čekala, s obzirom na to da ju je prvi predložio Nicolay Andersen 1818. kao način da se norveško poslovanje dovede u isto područje kao industrijalizirane zemlje poput Velike Britanije. Otvaranje OSE-a potaknulo je odmak nacije od gospodarstva koje se prvenstveno temelji na ribarstvu i poljoprivredi te prema komercijalnijem gospodarstvu.
Evoluciju od jednostavne povijesti Norveške do njezine modernosti najbolje ilustrira sama burza u Oslu. Tada poznata kao Christiania Bors, burza nije puno trgovala i fiksirala je cijene samo jednom mjesečno. Postupno, kako je sve više poduzeća počelo nuditi javne posjede, pod burze je bio prepun trgovanja u tradicionalnom sustavu dražbi koji se u to vrijeme koristio u cijelom svijetu. Godine 1988. burza u Oslu napravila je još jedan korak uvođenjem elektroničkog sustava koji je kontinuirano ažurirao cijene dionica tijekom dana, zamjenjujući aukcije. Godine 1999. burza je postala potpuno elektronička, čime je u potpunosti eliminirana potreba za trgovačkim podom.
Burza u Oslu tijekom svojih svakodnevnih funkcija obrađuje niz različitih tvrtki. Njegov dionički indeks, naveden kao OBX, prikazuje 25 najlikvidnijih tvrtki u Norveškoj, koje se obično sastoje od brodarskih, naftnih i industrijskih organizacija. Burza se bavi i mnogim drugim norveškim i međunarodnim tvrtkama. Kako bi se ovim dionicama pošteno trgovalo, tržište obavlja isto svaki dan, osiguravajući pravednost svim trgovcima. Dan počinje sesijama prije tržišta od 8:15 do 9:00 svakog jutra, nakon čega slijedi normalno trgovanje do 5:25 svakog poslijepodneva.
Burza u Oslu bila je u vlastitom vlasništvu više od 100 godina sve dok nije prodana 2001. Zatim je pretvorena u dioničko društvo, nudeći svoje dionice javnosti. Od 2010. godine najveći broj dionica posjedovala je tvrtka DnB NOR, koja je kontrolirala više od 18 posto. Osim toga, skandinavska burzovna grupa OMX kupila je 10 posto.