Dnevnica je fiksni iznos dohotka koji se daje na dnevnoj bazi, koji se obično ne temelji na učinku ili izvršenim dužnostima. Dnevnice se razlikuju od plaće jer u potpunosti ovise o tome koliko je dana ili smjena odradio radnik, za razliku od dogovorenog ugovora na temelju obavljenog posla. Dnevnice se mogu podijeliti na plaće po satu na temelju duljine smjene; na primjer, radnik plaća dnevnu cijenu od 80 američkih dolara (USD) za desetosatnu radnu smjenu, također bi se moglo reći da plaća satnicu od 8 dolara.
Često se dnevne plaće nude radnicima koji ne ispunjavaju uvjete za plaćena radna mjesta. Sezonski poslovi, kao što je žetva u poljoprivrednim područjima, tipičan je model posla za dnevnicu. Početni poslovi i radna mjesta s nepunim radnim vremenom također mogu nuditi dnevnicu ili plaću po satu umjesto plaće, jer se oni često smatraju prijelaznim. Iako ovi poslovi mogu biti važni, ne zahtijevaju dugoročnu predanost plaćenog posla ni od poslodavca ni od radnika.
Većina zemalja ima pravila i regulatorne smjernice u vezi dnevnih nadnica za različite poslove. Mnoge zemlje, uključujući Sjedinjene Države, većinu Europe i Azije, inzistiraju na minimalnoj plaći u cijeloj zemlji kako bi se osiguralo da su radnici razumno plaćeni za rad. Mnogi stručnjaci smatraju da je određivanje minimalne plaće od vitalnog značaja za ljudska prava i prevenciju rada robova. Međutim, minimalna dnevna plaća ne znači uvijek da se zakoni provode; znojnice, najamni rad, pa čak i rad robova i dalje su veliki problem na svjetskom tržištu, osobito u zemljama koje pate od ekstremnog siromaštva.
U mnogim zemljama poštene nadnice utvrđuju se pregovorima sindikata s poslodavcima. Ovi ugovori imaju za cilj osigurati da dnevni radnici ne pate zbog nedostatka stalnosti ili ugovora o plaći s poslodavcem. Većina sindikalnih ugovora u vezi dnevnih plaća uključuje razmatranje stope plaća za prekovremeni rad; budući da se dnevnica temelji na određenom broju sati, dodatni sati koje traže poslodavci često uključuju povećane plaće. Dnevna nadnica često je podložna državnim i lokalnim porezima, iako nedostatak evidencije o radnicima koji rade na kratko ili preko dana može učiniti da se te poreze nametnu gotovo nemoguće.
Dnevnica može biti izvrsno rješenje za poslove koji se moraju završiti u određenom vremenskom razdoblju. Poslovi u građevinarstvu, poljoprivredi i u maloprodaji tijekom blagdana često su dostupni za jednodnevnu plaću. Međutim, budući da se plaća temelji na vremenu, a ne na trudu, dnevnice ne moraju nužno pružiti radnicima dobre razloge za marljiv rad. Plaćene pozicije obično zahtijevaju poseban napredak od radnika, dok zapošljavanje temeljeno na proviziji daje dodatni prihod za vrhunski učinak. Bez poticaja za proizvodnju uz maksimalnu sposobnost, motiviranje radnika na dnevnicu može biti teško za menadžere i poslodavce.