Kriza drugorazrednih hipoteka trajni je događaj koji će vjerojatno dugo utjecati na kupce koji su kupili kuće početkom 2000-ih. Ti će se učinci prevesti u promjene na stambenom tržištu, potrošačku potrošnju, promjene u praksi kreditiranja, a možda i preuređenje sustava stambenih zajmova. Ono što se podrazumijeva pod krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita jest da su mnogi stambeni zajmovi podignuti tijekom stambenog balona koji se dogodio na dvije američke obale, od 2000. do 2005., davani po subprime stopi, a sada su doveli do opsežnih ovrha na stambene kredite, i ljudi moraju napustiti svoje domove jer si ne mogu priuštiti plaćanja.
Stambeni balon je značio da su jedno vrijeme kuće naglo porasle u vrijednosti i da su potrošači često posuđivali po nižim kamatnim stopama (manjim od najniže) vjerujući da će cijena njihovih domova porasti i da bi tako mogli refinancirati za niže otplate. Mnogi ljudi nisu refinancirali samo za niža plaćanja, već i za potrošačku potrošnju. Inflacija cijena kuća značila je da su ljudi u posjedu kuće odjednom imali više kapitala u svom domu. Mogli su pristupiti dijelu tog kapitala refinanciranjem i trošiti novac kako žele.
Nažalost, balon je počeo pucati krajem 2005. i kuće su počele padati u cijeni. Ljudi koji su refinancirali, posebno oni koji su to činili s promjenjivim kamatnim stopama, odjednom su dobili kuće procijenjene po mnogo nižoj cijeni. Mnogi s promjenjivim stopama i kreditima samo s kamatama na kraju nisu mogli nastaviti plaćati svoj dom, preplavivši tržište s više kuća za prodaju nego inače i dodatno snizivši vrijednost kuća.
Drugi problem bio je da su razne hipotekarne tvrtke koje su izdale drugorazredne zajmove ulagale svoj novac u hedge fondove koji su postali bezvrijedni. To je značilo da je nekoliko najvećih zajmodavaca drugorazrednih zajmova doprinijelo krizi drugorazrednih hipotekarnih kredita tako što su morali tražiti stečaj i ovrhu na zajmove. Ljudi koji su sada imali kuće po nižim vrijednostima, imali su kredite veće od vrijednosti svojih domova i često nisu bili u mogućnosti refinancirati kod drugih zajmodavaca. Strože prakse kreditiranja preostalih hipotekarnih tvrtki također su bili čimbenik u krizi drugorazrednih hipotekarnih kredita, budući da neki vlasnici kuća nisu imali pravo na bilo koju vrstu zajmova na temelju novih kriterija.
Na gospodarstvo neke zemlje obično utječu veliki broj čimbenika. Smanjenje potrošnje, gubici na burzi, loša ulaganja i mnoge druge stvari mogu utjecati na cijenu kuće. Nestabilnost tržišta dionica, hedge fondovi koji su propali i smanjena potrošnja potrošača uzrokovali su sve veću devalvaciju kuća i dijelom krivci za krizu drugorazrednih hipoteka. Nejasno je kada će se to pitanje točno riješiti budući da je pridonijelo toliko mnogo čimbenika. Za sada je jasno da su mnogi izgubili svoje domove i mogućnost kupnje novih domova, a to je utjecalo na tržište iznajmljivanja. Cijene najma su porasle jer je potražnja za iznajmljivanjem stanova porasla nakon ove krize.