Založni fondovi su oblik ulaganja privatnog kapitala u kojem svi sudionici u fondu rade na postizanju specifičnog cilja ulaganja obvezujući se da će izvršiti uplate u združeni fond. Iznos i učestalost plaćanja su obvezani ili založeni kao dio procesa. To omogućuje da se unaprijed odredi kako najbolje iskoristiti sredstva založnog fonda u različitim točkama tijekom investicijskog projekta.
Jedna od situacija u kojoj se upotreba strategije založnog fonda pokaže korisnom je ulaganje rizičnog kapitala. Na primjer, ako grupa anđeoskih investitora odluči osigurati početni kapital za novi posao, grupa utvrđuje da će preuzeti operativne troškove novog poslovanja za određeno vremensko razdoblje. Založni fond je strukturiran tako da svaki investitor ulaže sredstva prema unaprijed određenom rasporedu, čime se osigurava da uvijek ima novca na raspolaganju za pokrivanje troškova poslovanja. To omogućuje tvrtki da se usredotoči na uspostavljanje, pronalaženje baze potrošača i postizanje profitabilnosti unutar značajnog vremenskog razdoblja. U idealnom slučaju, posao će postati profitabilan prije nego što se fondovi rizičnog kapitala iscrpe, a investitori mogu početi ostvarivati povrat na svoje ulaganje.
Razlika s ovim pristupom založnog fonda je u tome što omogućuje svakom rizičnom kapitalu u skupini ulagača da odredi koje će projekte podržati, koliko će pridonijeti i kada će ti doprinosi dati. Ovo se donekle razlikuje od ostalih modela grupe ulagača, gdje svi članovi grupe sudjeluju u svim projektima rizičnog kapitala koje većina investitora odluči podržati. Iz ove perspektive, založni fond pruža priliku za ostvarivanje povrata, ali svakom ulagaču pruža veću autonomiju.
Jedan od čimbenika koji je pristup založnom fondu učinio tako popularnim danas je krah dot com-a koji se dogodio na prijelazu u 21. stoljeće. Nakon što je dot com balon pukao, mnogi rizični kapitalisti počeli su pomnije proučavati start-up poduzeća prije nego što su odlučili ulagati u njih. To je dovelo do promjene u načinu na koji su neke grupe rizičnog kapitala odlučile raditi zajedno, budući da je pristup založnog fonda učinio sudjelovanje u određenom projektu dobrovoljnim, a ne zahtijevajući da svi članovi sudjeluju u svakom projektu. Time je pojednostavljen proces, budući da se svatko tko nije siguran u danu priliku mogao suzdržati od sudjelovanja, dok su drugi koji su podržali projekt mogli nastaviti bez vremena da uvjere druge da sudjeluju.