Pojam potrošačke moći može definirati ovlasti danu upravnom tijelu da troši financijska sredstva za dobrobit države, teritorija ili regije. Sredstva se dodjeljuju za različite odjele i u skladu s tim troše. Izraz “potrošna moć” postao je sve više povezan s moći javnosti da troši bogatstvo na dostupne proizvode i usluge na tržištu.
Općenito, svaki građanin koji redovito zarađuje može steći određenu moć potrošnje, dajući mu pravo da kupi bilo što u okviru svojih mogućnosti. Kupovnu moć imaju i građani koji svojim financijskim sredstvima ovise o obitelji ili državi. Među ovom ovisnom demografskom kategorijom, umirovljeni građani u dobi od 65 i više godina možda imaju najmanju kupovnu moć u usporedbi s tinejdžerima. Tinejdžeri od 13 do 17 godina možda djelomično ovise o svojim roditeljima za naknade, ali mogu tražiti posao sa skraćenim radnim vremenom i ljetne poslove kako bi si osigurali dodatni novac za trošenje.
Marketinški stručnjaci i oglašivači neprestano prate trendove potrošača kako bi otkrili koja demografija ima najveću potrošačku moć. Najveća demografska skupina ima tendenciju da posjeduje najveću moć u kupnji, kao što se vidi kod američkih Baby Boomera, onih rođenih od 1946. do 1964. Na prijelazu u 21. stoljeće njihov je porast u području potrošačke moći. Osim što su bili najveća demografska skupina u SAD-u sa 78 milijuna, bili su i najbogatiji, s 2.1 bilijunom američkih dolara (USD) na raspolaganju.
Ubrzo nakon vladavine Baby Boomera, generacija Y je preuzela vlast. Rođena od 1980. do 2000. od samih Baby Boomera, generacija Y bila je dobro opskrbljena, imala je veći iznos naknada i veći utjecaj na kupnju kućanstva. Potrošnička moć generacije Y bila je tolika da je u studiji iz 2006. objavljeno da ova populacija ima 81 posto utjecaja na odabir odjeće svoje obitelji i 52 posto na automobile. Marketinški stručnjaci koji su prvenstveno ciljali na roditelje i stariju populaciju počeli su prilagođavati svoje metode i ciljati na mlađu populaciju.
Marketinški stručnjaci i oglašivači su svoj fokus prebacili na mlađu generaciju: tinejdžere. Od 8 do 14 godina, tinejdžeri nisu ni djeca ni tinejdžeri, ali su stekli veću potrošačku moć. Roditelji se vjenčaju kasnije u dobi i nakupili su pozamašnu količinu bogatstva koju su spremni potrošiti na svoju djecu. Ne samo da tinejdžeri dobivaju naknade, već i iznose mišljenja o nekim odlukama o kupnji. Osim potrošačke moći, za njih se kaže i da imaju “moć gnjavaže”, prigovarajući roditeljima dok ne dobiju ono što žele.