Bankarsko holding društvo je korporacija koja ima kontrolni udjel u jednoj ili više banaka. Dok su primarni fokus takve korporacije banke koje kontrolira, ona također može imati interese u drugim vrstama financijskih tvrtki, kao što je tvrtka koja obavlja poslove na burzi. Brojne su prednosti bankovnog holdinga koje su ga učinile privlačnom opcijom za određene vrste tvrtki, uključujući banke koje su se pretvorile u holding tvrtke.
Regulatorni zakoni koji okružuju bankovna holding društva razlikuju se od zemlje do zemlje. Općenito je pravilo da su te korporacije podložne većoj vladinoj regulativi i kontroli nego banke, ali također imaju koristi od veće financijske zaštite. Neke tvrtke smatraju da je to prihvatljiv kompromis, budući da regulacija obično nije opterećujuća i zapravo može biti prilično razumna. Vlada, na primjer, može ograničiti ukupan iznos duga koji bankarsko holding društvo može nositi, što je nešto što tvrtka može učiniti sama.
Bankovna holding društva imaju mnogo veći pristup kapitalu od banaka koje kontroliraju. Zbog toga se neke banke u opasnosti od propasti mogu odlučiti pretvoriti u bankovna holding društva. Ako smatraju da se njihove financije mogu obnoviti i da je moguće ostati u poslovanju uz injekciju kapitala, mogu pretvoriti i generirati imovinu. Bankarska holding društva također imaju veću financijsku fleksibilnost od običnih banaka, što može biti vrijedan alat kada je tržište nestabilno.
Te su korporacije privukle veliku pozornost u Sjedinjenim Državama 2008.-2009., kada je stalna financijska kriza potaknula brojne poznate tvrtke da se pretvore u bankarske holding tvrtke. Ove tvrtke imale su dodatni poticaj za konverziju, jer su sredstva oslobođena u okviru Programa za smanjenje problematične imovine (TARP) prvenstveno bila usmjerena ne bankama, već bankarskim holding društvima, te su kao rezultat banke morale izvršiti konverziju kako bi pristupile tim sredstvima ako su htjele biti dio programa.
Kao i kod drugih vrsta financijskih tvrtki, uspješnost bankovnog holdinga ovisi o puno čimbenika. Donošenje zdravih financijskih odluka je ključno, a etička poslovna praksa također može biti važna; prakse koje zaobilaze margine zakona mogu rezultirati problemima za bankovno holding društvo, čak i ako se čine prihvatljivim tijekom razdoblja prosperiteta. Različiti stupnjevi državne regulative također mogu utjecati na uspješnost poduzeća, a također mogu zakomplicirati evaluaciju uspješnosti poduzeća.