Egzogeni rast je vrsta teorije ili uvjerenja da je rast koji se događa unutar gospodarstva pod utjecajem onoga što se događa izvan tog gospodarstva. Isti opći koncept može se primijeniti i na pojedinačnu tvrtku, uz razumijevanje da će čimbenici izvan izravne kontrole tog poduzeća imati određeni utjecaj na gospodarski rast koji to poduzeće doživljava. Opća ideja egzogenog rasta razvijena je sredinom 20. stoljeća i uzima u obzir osnove neoklasične teorije rasta dok proširuje koncept kako bi omogućio događaje i scenarije relevantne za gospodarski rast u suvremenom okruženju.
Opći koncept egzogenog rasta suprotstavljen je drugoj ekonomskoj teoriji koja je poznata kao teorija endogenog rasta. Dok se prvi usredotočuje na ideju da vanjski čimbenici utječu na stopu rasta unutar gospodarstva, drugi se drži shvaćanja da su unutarnji čimbenici ti koji prvenstveno utječu na vrstu rasta koja se doživljava u gospodarstvu. Obje teorije dopuštaju potencijal onoga što je poznato kao neekonomski rast, što znači da gospodarstvo može doživjeti razdoblje u kojem se zapravo ne događa pozitivan rast.
Brojni čimbenici razmatraju se kao dio teorije egzogenog rasta. Pozornost se posvećuje svim vrstama proizvodnih čimbenika, uključujući rad i smjene ili inovacije u tehnologiji do kojih može doći, osiguranje sirovina koje se koriste u proizvodnom procesu, pa čak i generirana ponuda i potražnja za proizvedenom robom. U obzir će se uzeti čak i čimbenici kao što su vladini poticaji u obliku smanjenja poreza, kao i sve vladine radnje koje mogu imati negativan učinak na sam proizvodni proces.
Smatra se da neki čimbenici imaju kratkoročni utjecaj na egzogeni rast, kao što su privremeni porezni poticaji koji se mogu primjenjivati samo godinu dana ili više. Drugi čimbenici, kao što su tehnološke promjene, mogu se smatrati vanjskim čimbenicima koji imaju dugoročni utjecaj na količinu gospodarskog rasta koji se doživljava unutar nacije ili čak unutar industrije ili pojedinačne tvrtke. Stupanj do kojeg se ideja egzogenog rasta može primijeniti na određenu gospodarsku situaciju pitanje je o kojem još uvijek raspravljaju zagovornici različitih ekonomskih teorija, posebno oni koji vide vanjske čimbenike kao utjecaj na gospodarstvo, ali ne i kao primarni utjecaj na smjer te ekonomije.