Međunarodna trgovina je trgovina koja nadilazi međunarodne granice. To je u izravnoj suprotnosti s domaćom trgovinom, što je trgovina koja se odvija unutar teritorija ili lokalnog tržišta. Međunarodnu trgovinu omogućio je napredak u tehnologiji koji olakšava komunikaciju i koordinaciju prijenosa roba i usluga preko teritorija. Utjecaj međunarodne trgovine može se vidjeti u različitim područjima uključujući gospodarstvo, radna mjesta, outsourcing i nepoštene radne prakse.
Jedan od utjecaja međunarodne trgovine je njezin učinak na gospodarstvo nacija koje se bave trgovinom. Taj učinak osjećaju i manje razvijene i razvijenije nacije. Razvijenije zemlje imaju koristi kupnjom sirovina i gotovih proizvoda iz manje razvijenih zemalja. Manje razvijene zemlje dobivaju dobivanjem prijeko potrebnih financijskih sredstava od trgovine. Na primjer, neke zemlje u razvoju u Africi i na Bliskom istoku imaju neke prirodne resurse poput sirove nafte, metala i dragog kamenja koje mogu prodati drugim zemljama u zamjenu za financijska sredstva. Doista, gospodarstva nekih od tih zemalja ovise o financijskim resursima. Većina razvijenih zemalja koje nemaju resurse poput sirove nafte u velikoj mjeri ovise o zalihama tih zemalja.
Međunarodna trgovina također ima snažan učinak na radna mjesta u razvijenijim zemljama. Većina tvrtki sada se bavi outsourcingom, što je izravan rezultat međunarodne trgovine. Te tvrtke radije zapošljavaju radnike iz drugih zemalja koji mogu obavljati isti ili više poslova kao njihovi lokalni zaposlenici za djelić troškova. Time se smanjuje broj radnih mjesta koja su dostupna lokalnoj radnoj snazi. To također može dovesti do nepovoljne konkurencije u kojoj su domaći radnici prisiljeni konkurirati međunarodnim radnicima iz zemalja s nižim životnim standardom koji su spremni raditi isti posao za daleko ispod minimalne plaće.
Ovaj poseban utjecaj međunarodne trgovine dovodi do bojazni da bi neki beskrupulozni poslovni suradnici mogli iskorištavati jeftinu radnu snagu na način koji je štetan za radnike iz siromašnih zemalja. Na primjer, neke zapadne tvrtke premještaju svoje tvrtke u neke azijske zemlje s labavim zakonima o radu gdje nastoje iskorištavati lokalnu radnu snagu plaćajući im vrlo malu naknadu za težak rad. Pojavljuje se i određena zabrinutost oko potencijala korištenja maloljetne radne snage u proizvodnom sektoru, posebice u sektoru proizvodnje odjeće i igračaka. To je nepoželjan utjecaj međunarodne trgovine.