Morsko stanište je tijelo slane vode, njegova obala i dno, a sve to naseljava više vrsta morskog života. Morsko stanište ima nekoliko zona koje služe kao domovi različitim vrstama stvorenja. Postoje plitki, obalni pojasevi uz granicu mora s kopnom, dublja područja uz rub epikontinentalnog pojasa i samo dno mora. Na staništa mora utječu čimbenici kao što su temperatura, plima, struja, salinitet, dubina i vegetacija.
Životinjski svijet morskog staništa može biti prilično raznolik, jer su se stvorenja koja tamo žive prilagodila različitim uvjetima oceana. Dok većina stvorenja diše kroz škrge i ne mogu dugo preživjeti izvan vode, neka su se prilagodila životu u blizini područja plime i oseke gdje bi se povremeno mogla naći privremeno nasukana na kopnu ili u bazenima vode s visokom koncentracijom soli. Druga stvorenja stvaraju vlastito svjetlo koje koriste za navigaciju u tami dubokih voda. Neki, kao što su morski psi, čak su razvili elektrorecepciju koja im daje sposobnost navigacije i pronalaženja hrane pomoću osjeta električnih impulsa.
Temperatura morskog staništa utječe na to kako mu se morske životinje prilagođavaju. Čak i male varijacije temperature mogu imati dubok utjecaj na stanovnike. Kako bi održale odgovarajuću tjelesnu temperaturu, većina hladnokrvnih morskih životinja mora konzumirati velike količine hrane kako bi mogle ostati aktivne i održavati tjelesnu temperaturu nešto iznad vode. U vrlo hladnim vodama, morski sisavci kao što su kitovi i morževi razvili su debeli sloj masnoće neposredno ispod površine svoje kože kako bi im pomogli u održavanju tjelesne temperature.
Na morsko stanište također utječe struja. Struja, bilo zbog vjetra, plime ili globalnog kretanja, distribuira hranu, tlo, pa čak i jaja po cijelom staništu. Velike, temeljne globalne struje utječu na temperaturu morskog staništa. Struje mogu utjecati i na migracijske navike morskog života u moru.
Svjetlost je još jedan čimbenik koji je važan za stanište mora i životinje koje u njemu žive. Svjetlost je ključna za fotosintezu u morskim algama. Na sposobnost svjetlosti da prodre u vodu utječu čimbenici uključujući dubinu, valove, pjenu, plankton i čestice u vodi. Otjecanje, bilo prirodno ili umjetno, može imati ozbiljan učinak na sposobnost svjetlosti da prodre dovoljno duboko da omogući fotosintezu morskim biljkama.
Morsko dno je još jedan važan dio morskog staništa. Morsko dno, ili podloga, može se sastojati od mnogih vrsta stijena i čestica. Ove stijene i čestice pomažu odrediti koje vrste morskih životinja i vegetacije mogu preživjeti na podlozi. Na primjer, morske alge ne mogu preživjeti na pješčanoj podlozi, jer joj je potrebna čvrsta stijena kao sidro.