Velika francuska vinska gljivica bila je bolest koja je uništila preko 40% francuskih vinograda 1860-ih i 1870-ih. Bolest je imala ozbiljan utjecaj na francusko vinarstvo i francusku kulturu, te je nekim sjevernoameričkim i europskim vinogradima dala priliku da uđu i popune vakuum, postavši sami po sebi vinske elektrane. Povijest francuske vinske mrlje ilustrira neočekivane slabosti koje mogu biti prisutne čak i kod vrlo starih usjeva.
Ova zapetljana priča počinje u 1600-ima, kada su Europljani primijetili da europske sorte grožđa neće rasti u Sjevernoj Americi. Nisu razumjeli zašto bi to moglo biti, ali su se zadovoljili uzgojem sjevernoameričkog grožđa ili cijepljenjem europskih sorti grožđa na sjevernoameričku podlogu, što je, činilo se, riješilo problem. Iako europski kolonisti to tada nisu shvaćali, problem su izazvale lisne uši filoksere, koje su uništile podlogu ranjivog europskog grožđa koje nikada nije bilo izloženo tim lisnim ušima.
Začudo, unatoč svom prometu između Europe i Sjeverne Amerike, filoksera je stigla u Europu tek 1850-ih. Neki istraživači koji su proučavali veliku francusku vinsku kugu sugeriraju da lisne uši možda nisu mogle preživjeti na jedrenjacima koji su se koristili za tranzit prije 19. stoljeća. Do 1863. filoksera je bila prisutna u Francuskoj i ubijala je vinograde, ali ljudi su bili spori da shvaćaju što se događa, a postavljen je niz mogućih uzroka francuske vinske gljivice.
Naposljetku, Francuzi shvaćaju da su problem bile lisne uši i da su te lisne uši kolonizirale Europu, zbog čega je nemoguće iskorijeniti ih. Kao odgovor, vinogradi su počeli cijepiti tradicionalno europsko grožđe na sjevernoameričke podloge u Francuskoj i drugim nacijama pogođenim plamenjačom. U Francuskoj je ovaj proces bio poznat kao “rekonstitucija” i nije bio bez kontroverzi, jer su neki ljudi smatrali da je ugrozio integritet francuskih vinograda i vina.
Danas takozvane berbe “pre filoksere” napravljene prije francuske vinske mrlje postižu visoku cijenu kada dođu na prodaju. Neki ljubitelji vina tvrde da je francuska vinska mrlja iz temelja promijenila prirodu francuskih vina i vinarstva, te da se berbe prije filoksere primjetno razlikuju od vina proizvedenih u rekonstituiranim vinogradima. S obzirom na brojne čimbenike koji mogu utjecati na okus vina, posebno nakon stotina godina podrumarstva, teško je utvrditi drže li te tvrdnje vodu ili ne.