Svake godine milijuni ljudi obolijevaju od konzumiranja kontaminirane hrane. Kao što broj slučajeva prijavljenih svake godine svjedoči, kontaminacija hrane je uobičajen zdravstveni problem. Mikrobi koji se prenose hranom mogu uzrokovati bolesti kao što su mučnina, povraćanje, groznica, grčevi u trbuhu, dehidracija i proljev.
Postoje jednostavne stvari koje se mogu učiniti kako bi se spriječila ili smanjila učestalost kontaminacije hrane. Određene namirnice, posebno perad, jaja i mljevenu govedinu, treba kuhati temeljito i potpuno. Mnoge od ovih namirnica sadrže organizme prisutne u sirovom stanju, koji mogu uzrokovati bolest ako se konzumiraju. Kuhanje hrane općenito u potpunosti ubija prisutne mikrobe, čineći ih bezopasnim. Preporuča se korištenje termometra za hranu.
Odreske, pečenje, janjetinu i teletinu treba kuhati na unutarnjoj temperaturi od najmanje 145 stupnjeva Fahrenheita (63 stupnja Celzijusa). Mljevena junetina treba biti kuhana do 160 stupnjeva Fahrenheita (71 stupanj Celzija). Brz način da odredite je li mljevena govedina kuhana na odgovarajućoj temperaturi ili ne je da osigurate da je meso kuhano dok iznutra više ne bude ružičasto.
Svinjetina i treba biti kuhana na 160 stupnjeva Fahrenheita (71 stupnjeva Celzija). Piletinu i puretinu treba kuhati na unutarnjoj temperaturi od 180 stupnjeva Fahrenheita (82 stupnja Celzijusa). Jaja treba kuhati dok žumanjak i bjelanjak ne postanu čvrsti.
Osim kuhanja hrane na odgovarajućoj temperaturi, također je važno držati hranu u hladnjaku ili ohlađenu na odgovarajućoj temperaturi. Bakterije i organizmi koji se prenose hranom najbrže rastu na temperaturama između 40 stupnjeva celzijusa (4 stupnja Celzijusa) i 140 stupnjeva celzijusa (60 stupnjeva Celzija). Općenito, ohlađenu hranu ne smijete ostaviti na sobnoj temperaturi dulje od dva sata.
Drugi važan aspekt sprječavanja kontaminacije hrane je držanje hrane odvojeno od druge hrane koja je sklona kontaminaciji. Štetni mikrobi mogu prijeći sa sirove hrane na drugu hranu kada se ponovno koriste isti tanjuri, noževi, pribor i daske za rezanje, bez pranja. Hrana se također može kontaminirati kada dođe u izravan kontakt sa sirovom hranom ili s kapanjem iz sirove hrane.
Pranje ruku je još jedna kritična komponenta u sprječavanju kontaminacije hrane. Do unakrsne kontaminacije može doći kada se rukuje hranom koja je spremna za jelo nakon dodirivanja sirovog mesa i peradi. Ruke treba prati sapunom i toplom vodom najmanje dvadeset sekundi nakon rukovanja sirovim mesom, jajima i morskim plodovima.
Patogeni koji se prenose hranom mogu se naći i na voću i povrću. Štetni organizmi se često nalaze u životinjskom gnoju koji se koristi kao poljoprivredno gnojivo. Temeljito pranje voća i povrća prije konzumiranja, rezanja ili kuhanja još je jedan važan čimbenik u prevenciji bolesti uzrokovanih kontaminacijom hrane.