Koji su uzroci industrijskog onečišćenja zraka?

Industrijsko onečišćenje zraka, uzrokovano ispuštanjem čestica i kemikalija tijekom proizvodnje, ozbiljan je zdravstveni problem u industrijaliziranim zemljama. Otpad iz mehaničke i kemijske industrije izbacuje se u zrak, slično kao što automobil ispušta pare iz ispušne cijevi. Ove tvari se kombiniraju s ozonom u zraku i stvaraju smog, koji kada se udiše uzrokuje poteškoće s disanjem i može ubiti osjetljive ljude. Praćenje kvalitete zraka pomaže upozoriti stanovništvo na razine onečišćenja zraka koje mogu biti opasne. Za njegovo sprječavanje potrebna je kombinacija zakonskih propisa i tehnologije.

Kemikalije koje su uobičajene u industrijskom onečišćenju zraka uključuju hlapljive organske spojeve (VOC), kao što su metan benzen, toluen i ksilen, iz industrijskih procesa i isparavanja goriva i kemikalija. Sumporov dioksid (SO2) i ugljični monoksid nastaju izgaranjem goriva, poput nafte i ugljena. Različite čestice mogu se izbaciti vulkanima, šumskim požarima i drugim prirodnim pojavama, ali nefiltrirani zrak i dim od izgaranja goriva i industrijskih aktivnosti čine oko 10% zagađivača čestica koje je napravio čovjek.

Sve te kemikalije i čestice doprinose industrijskom onečišćenju zraka. Kombiniraju se s ozonom u zraku i tvore smog, koji izgleda kao prljava smeđa magla i znatno umanjuje kvalitetu zraka. Automobili ispuštaju veliki udio onečišćujućih tvari, ali s više regulatornih kontrola i modela s uštedom goriva, taj je izvor donekle smanjen. Dimne cijevi u elektranama i industrijskim spalionicama oslobađaju veliku količinu HOS-a i SO2. Odlagališta otpada stvaraju metan koji nije otrovan, ali je vrlo zapaljiv i također može istisnuti kisik u zatvorenim prostorima, uzrokujući gušenje.

Prizemni ozon u kombinaciji s onečišćujućim tvarima smanjuje funkciju pluća i uzrokuje upalu. Bolesnici s astmom koji žive u zagađenim područjima prijavljuju češće napade i povećanu potrebu za lijekovima i posjetima liječniku nego u područjima s manje smoga. Učinci industrijskog zagađenja zraka na zdravlje su ozbiljniji za ljude koji imaju stanja poput astme ili kardiovaskularnih problema. Ljudi koji su najviše ugroženi su djeca, oboljeli od astme, drugi s respiratornim problemima i odrasli koji se bave aktivnostima na otvorenom. Osjetljive osobe trebaju obratiti pozornost na najave o praćenju kvalitete zraka i poduzeti odgovarajuće mjere opreza, kao što su boravak u zatvorenom prostoru, nošenje maske i držanje lijekova pri ruci u slučaju da su potrebni.

U SAD-u Agencija za zaštitu okoliša (EPA) stvara i provodi propise koji se odnose na zdravlje i okoliš. Regulatorni odbori, poput tijela Europske komisije za zaštitu okoliša, nadziru zakonodavstvo koje su usvojile zemlje članice kako bi osigurale da onečišćenje ostane pod kontrolom. Korištenje strategija planiranja zemljišta i smanjenje napora, kao što su sakupljači čestica, sustavi za apsorpciju VOC-a i recirkulacija ispušnih plinova, pomoći će spriječiti izlazak industrijskog onečišćenja zraka i održati zrak čistim za sve.