Pustinjska oluja je američka vojna kodna riječ koja se koristi za označavanje Prvog zaljevskog rata, vojnog sukoba pod vodstvom Amerike koji je trajao između 2. kolovoza 1990. i 28. veljače 1991. Mnogi ljudi koriste izraz “Pustinjska oluja” za zajednički označavanje ovog rata, unatoč činjenica da je uključivala koaliciju od 35 zemalja, od kojih je svaka koristila vlastite šifre za označavanje rata. Ovaj sukob je također poznat jednostavno kao Rat u Perzijskom zaljevu ili Zaljevski rat, s tim da je “Prvi” dodan 2003. kako bi se napravila razlika između ovog sukoba i rata u Iraku pod vodstvom Amerike koji je započeo 2003. godine.
Izravan uzrok Pustinjske oluje bila je iračka invazija na Kuvajt 1990. godine. Ujedinjeni narodi su na to odgovorili uvođenjem ekonomskih sankcija, dok je američki predsjednik George HW Bush rasporedio trupe u Saudijsku Arabiju u operaciji poznatoj kao Pustinjski štit. Cilj Desert Shielda bio je osigurati vojnu silu koja bi mogla stvoriti stabilnost u tom području, vjerojatno invazijom na Irak ili odbijanjem trupa iz Kuvajta. Sjedinjene Države su također pokušale okupiti koalicijske snage i na kraju su dobile potporu Ujedinjenih naroda za vojni sukob s izričitim ciljem protjerivanja iračkih snaga iz Kuvajta. Kongres Sjedinjenih Država također je odobrio upotrebu sile u Perzijskom zaljevu.
17. siječnja 1991. započela je zračna faza Pustinjske oluje. Brojne strateške bombe bačene su kako bi utrle put kopnenoj invaziji, koja je započela 24. veljače 1991. Do 28. veljače proglašen je kraj neprijateljstvima. Koalicijske snage pripisali su brzu pobjedu koordinaciji trupa iz cijelog svijeta, te sugeriraju da je brzi odgovor na irački upad u Kuvajt također imao ulogu u uspjehu operacije.
Tijekom operacije Pustinjska oluja bilo je 358 koalicijskih žrtava, a procjene o broju mrtvih Iračana bilo je malo teže dobiti. Tužbe se kreću od 30,000 do 100,000 iračkih civila i vojnika. Nakon rata, donesena je odluka da se diktator Sadam Hussein ostavi na vlasti u Iraku, umjesto da se pokuša preuzeti vlast i uspostaviti demokratska vlada. Sjedinjene Države su se suočile s određenim kritikama zbog ove odluke, iako je s obzirom na poteškoće koje su imale kada su napale zemlju i svrgnule Husseina 12 godina kasnije, možda razumljiva nevoljkost da preuzmu vlast u Iraku 1991. godine.
Nekoliko kontroverzi je povezano s operacijom Pustinjska oluja. Korištenje metaka s osiromašenim uranom od strane nekih koalicijskih snaga kritizirano je kao izvor onečišćenja okoliša u Iraku, a neki ljudi tvrde da su te runde kasnije pridonijele razvoju urođenih mana i značajnih zdravstvenih problema među Iračanima. Neki članovi koalicijskih snaga također su razvili niz simptoma poznatih kao sindrom Zaljevskog rata koji se na različite načine pripisuje izloženosti kemijskom oružju, izloženosti osiromašenom uranu, biološkim napadima ili “nepoznatim uzrocima”.
Ljudi koji su proživjeli Zaljevski rat također se mogu sjećati opsežnog televizijskog prijenosa uživo, uključujući izvještavanje o paljenju iračkih snaga na naftnim poljima i izazivanju širokog zagađenja. Pustinjska oluja je također bila povezana s nekoliko velikih izlijevanja nafte u Perzijskom zaljevu što je pridonijelo značajnoj degradaciji okoliša u regiji.