Javna politika je pristup, aktivan ili pasivan, koji poduzimaju vladini odjeli, grupe i grane kao odgovor na određeno pitanje. Javno zdravstvo je područje studija koje se usredotočuje na zaštitu zdravlja zajednica i stanovništva. Dakle, javnozdravstvena politika je skup zakona, propisa i pristupa donošenju odluka i provedbi politike koja utječe na zdravlje šire zajednice.
Pitanja politike javnog zdravstva uključuju širok raspon tema uključujući reformu zdravstvene zaštite, reformu osiguranja s pogledom na pojedince koji nisu pokriveni od strane poslodavca ili grupe, te prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti kao što su malarija, HIV/AIDS, gripa Podtip virusa H1N1 također poznat kao svinjska gripa, ptičja influenca, tuberkuloza ili TB i druge bolesti. Ostala pitanja javnozdravstvene politike uključuju prehranu i sigurnost hrane; istraživanje matičnih stanica; regulacija alkohola, medicinske marihuane i duhana; nadzor farmaceutske industrije; i genetika.
Da se javnozdravstvena politika prenosi na različite načine i da na nju mogu utjecati različiti čimbenici može se vidjeti ispitivanjem određenog pitanja; na primjer, pušenje. Jedan od čimbenika koji je oblikovao javnozdravstvenu politiku u pogledu duhana je briga za zdravlje duhanske industrije i nastavak naplate poreza od prodaje duhanskih proizvoda. Iako je trebalo do lipnja 2009. da se vladina regulacija duhanskih proizvoda stavi pod okrilje Uprave za hranu i lijekove (FDA) u Sjedinjenim Državama – umjesto Ureda za alkohol, duhan i vatreno oružje, koji je zadržao nadzor do tada — dokazi iz istraživanja u Velikoj Britaniji i SAD-u ukazivali su na zdravstvene probleme povezane s duhanom iz ranih 1960-ih, kada je pušenje cigareta prvi put povezano s rakom pluća i drugim bolestima.
Politika javnog zdravlja posegnula je za utjecajem na označavanje cigareta, bezdimnog duhana i srodnih proizvoda, kao i na oglašavanje duhana. Za učenike je razvijena instrukcija o prevenciji pušenja. Da je pušenje izazivalo ovisnost i da je duhanska industrija poznata o ovisničkoj i smrtonosnoj prirodi pušenja učinila je nešto da promijeni stavove prema njima i rezultiralo je sudskim sporovima od strane pojedinaca i vlada. Povećane cijene i porezi na duhanske proizvode, te veći nadzor nad standardima proizvodnje.
Otkriće da pasivno pušenje može uzrokovati respiratorne bolesti, uključujući astmu, pa čak i biti smrtonosno za nepušače, dovelo je do sve većih ograničenja u ponašanju pušača. Nekada su postojali odjeli za pušače i nepušače, ali su oni ustupili mjesto prostorima bez pušenja, zgradama, zračnim lukama, restoranima, školama, bolnicama itd. Na nekim mjestima pušači se moraju udaljiti od zaklona zgrada kako bi osigurali da dim ne ulazi u ulaze zraka niti utječe na one koji žele ući i izaći.
Uvođenje sporazuma o kontroli duhana od strane Svjetske zdravstvene organizacije 2003. kako bi se osigurao međunarodni okvir za regulaciju duhana signalizira pomak prema globalnoj javnozdravstvenoj politici. Dokument je Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana (FCTC). Do svibnja 165. usvojilo ga je 2009 zemalja.