Dana 26. travnja 1986. u černobilskom reaktoru u Ukrajini dogodila se jedna od najgorih nuklearnih nesreća u povijesti. Četvrti reaktor eksplodirao je u ranim satima 26. i ispustio zračenje i materijal u obliku čestica, razorio je radijus od 20 milja (32 kilometra) i utjecao i na ostatak svijeta. Uzrok katastrofe je lako identificiran, a neke su države smatrale da je to bio grubi nemar operatera postrojenja. Na mjestu eksplozije bilo je 30 smrtnih slučajeva, a mnogo je više ljudi oboljelo od posljedica izlaganja radijaciji.
Mjesto gdje se nalazio reaktor u Černobilu bilo je ograđeno, a reaktor je bio prekriven velikom betonskom podlogom. U 21. stoljeću postalo je očito da jastučić nije učinkovito zatvarao zračenje i da je potrebno poduzeti dodatne korake kako bi se spriječilo dodatno curenje kontaminiranog materijala. Područje oko reaktora još uvijek je ograničeno na ljude, a u žargonu regije poznato je kao “mrtva zona”, unatoč biljnom i životinjskom svijetu koji je počeo preuzimati napuštenu tvornicu.
Nesreću je izazvalo rutinsko zaustavljanje u elektrani. Zaustavljanje je osmišljeno kako bi se testirala sposobnost elektrane da funkcionira pri maloj snazi, iako su drugi testovi sličnih postrojenja i drugih reaktora ukazivali na to da isključivanje elektrane nije sigurno. Reaktor je postao nestabilan kako se protok rashladne vode usporavao, a budući da je automatsko isključivanje bilo onemogućeno, postrojenje se nije moglo isključiti. Radnik je shvatio situaciju i pokušao isključiti reaktor, ali je umjesto toga došlo do strujnog udara, koji je otpuhao poklopac reaktora i zasuo radioaktivni materijal i čestice u širokom radijusu.
Grafit iz jezgre se zapalio i gorio devet dana, ispuštajući veliku količinu radioaktivnosti u atmosferu. Posljedice katastrofe u Černobilu mogle su se osjetiti u cijelom svijetu, a mnoge nacije kao rezultat toga izvještavaju o porastu radioaktivnosti. Područje oko elektrane brzo je evakuirano, iako je osoblje na licu mjesta, poput vatrogasaca i medicinskog osoblja, patilo od intenzivnog izlaganja radijaciji.
Događaji u Černobilu bili su otrežnjujuća lekcija za ostatak svijeta, koji je shvatio da loše održavane nuklearne elektrane mogu utjecati na ostatak planeta, a ne samo na regije u kojima se nalaze. Građani oko tog mjesta i dalje trpe posljedice radijacije trovanja, što zahtijeva opsežan nadzor i liječenje javnog zdravlja. Uvedene su strože sigurnosne procedure u nuklearnim elektranama, s ciljem sprječavanja sličnih katastrofalnih nesreća.