Državno objavljivanje odnosi se na radnju javnih subjekata koji stavljaju informacije na raspolaganje. U mnogim slučajevima, kada se informacije dijele, to nije samo pitanje dobre volje, već pitanje zakona. U Sjedinjenim Državama (SAD), na primjer, Zakon o slobodi informacija (FOIA) pruža pojedincima širok raspon prava u vezi s pristupom informacijama o državnim uredima, njihovim poslovima i zaposlenicima. Poštivanje ovih propisa ne ide uvijek u korist sadašnje uprave, političkih stranaka i drugih koji su aktivno uključeni u vlast.
U demokratskom društvu, vlada i njeni agenti bi trebali biti sluge naroda. Uobičajeno se smatra da će ti subjekti najvjerojatnije djelovati u najboljem interesu građana kojima služe kada postoji transparentnost. Iz tog razloga, u mnogim razvijenim zemljama, vladina tijela su vezana strogim politikama koje daju prava javnosti na većinu informacija koje se odnose na javne subjekte. Ta se prava, međutim, ne odnose na informacije koje su povjerljive.
U SAD-u sve agencije savezne vlade podliježu FOIA-i. To znači da su svi poslovi svake agencije, osim malog tajnog dijela, javna informacija. Agencije su dužne javnosti na zahtjev dati odgovore na pitanja ili pristup informacijama koje traže. To mogu biti informacije o rashodima, aktivnostima zaposlenika ili politikama odjela.
ZOSPI također propisuje obvezu ovih državnih tijela da određene informacije objave bez zahtjeva. Iako državne vlade mogu imati politiku koja se razlikuje od politike savezne vlade, većina ima slične propise o transparentnosti. Vjeruje se da je ova vrsta vladinog otkrivanja vrlo korisna za ljude. Može pomoći da državni uredi budu pošteni i učinkoviti te pomoći građanima da odrede koja su područja vlasti učinkovita ili neučinkovita.
Međutim, ne radi uvijek u interesu uprave ili političke stranke. Informacije koje se otkriju javnosti mogu utjecati na izborne rezultate, potaknuti građane na pritisak na dužnosnike da postupe po određenom pitanju ili izazvati građanske nemire. To je vjerojatno jedan od razloga zašto su razvoj i dobro javno objavljivanje obično povezani. U manje razvijenim zemljama, gdje postoji velika korupcija, kronizam i druge nepravde, uobičajeno je pronaći nedostatak volje za dijeljenjem informacija s javnošću, čak i ako postoje vladini zakoni o otkrivanju podataka.