Izraz ‘industrijska revolucija’ primjenjuje se na razdoblje od otprilike 1750. do 1900. godine, a odnosi se na masivne društvene i ekonomske potrese koji su pratili prijelaz s primarno poljoprivrednog gospodarstva na proizvodno gospodarstvo.
Prethodila je revolucija u poljoprivredi, s izumom sijačice Tull koja je ubrzala sadnju; pokret ograđivanja, u kojem su veliki zemljoposjednici ogradili prethodno zajedničke osnove za vlastitu poljoprivrednu upotrebu; i otkriće da rotacija usjeva znači da dopuštanje zemljištu da povremeno leži u ugaru više nije potrebno. Mnogi bivši poljoprivredni radnici bili su prisiljeni napustiti zemlju i otići u gradove ovim razvojem događaja.
Izumi u tekstilnoj industriji smatraju se početkom industrijske revolucije. ‘Jenny koja se vrti’, ‘leteći shuttle’ i parni stroj koji ih je pokretao, doveli su do ogromnog povećanja brzine kojom se pamuk mogao ispredati u niti, a konac utkati u tkaninu. Budući da su strojevi bili tako veliki i skupi, zahtijevali su značajna kapitalna ulaganja i tvornicu za njihovo smještaj, pa je predenje i tkanje postalo zanimanje koje se više nije moglo obavljati kod kuće u svojoj kolibi.
Razboji moći raselili su mnoge radnike, što je nakratko dovelo do uspona Luddita, sljedbenika “generala” Neda Ludda, koji su provalili u tvornice i uništili tkalačke stanove. Ali tehnološki napredak ostao je ovdje.
Industrijska revolucija najprije se dogodila u Engleskoj i proširila se Europom i britanskim kolonijama u Americi. Nigdje prijelaz nije bio bezbolan. Nekadašnji neovisni proizvođači robe sada su zaposlenici bezličnih, često izrabljivačkih tvrtki. Ova nova klasa postala je poznata kao ‘radnička klasa’, koja je imala malo moći sve do ranog dijela dvadesetog stoljeća, kada su radnički sindikati i kolektivno pregovaranje donekle popravili ravnotežu između kapitala i rada.
Industrijska revolucija bila je početak duge konsolidacije stanovništva u gradovima i izvan ruralnih područja, koja se nastavila sve do danas. Sada s sveprisutnošću interneta i komunikacijskih mreža, snage koje su zahtijevale konsolidaciju stanovništva počinju gubiti svoju moć.
S automatizacijom proizvodnje i usponom informacija kao proizvoda, mnogi vide informacijsku revoluciju, koja je trenutno u tijeku, kao društveni i ekonomski preokret koji može biti konkurent ili nadmašiti onu industrijsku revoluciju.