Coachwood ili Cerapetalum apetalum, kako je botanički poznato, je tvrdo drvo iz obitelji Cunoniaceae. Ime coachwood potječe od činjenice da se njegovo izvrsno i glatko zrno drvo nekada koristilo za proizvodnju kočija; drvo se također koristilo za izradu kundaka pušaka, okvira za avione, namještaja, furnira, obloga i rezbarenja, a još uvijek je vrlo popularno kod majstora za drvo. Botanički naziv stabla kombinacija je grčkih riječi ceras atos, što znači “rog” i petalon, što znači “latica”, referenca na cvjetni aranžman stabla. Drugi nazivi za ovo drvo su mirisno satensko drvo i katran.
Ove vrste drveća porijeklom su iz obalnih umjerenih kišnih šuma istočne Australije, osobito Novog Južnog Walesa i Queenslanda. Stabla mogu rasti i pojedinačno i u čistim sastojinama, a obično se nalaze u potocima i jarugama. Rastu u tlima nastalim od sedimentnih, metamorfnih, riolitnih ili bazaltnih stijena. Cerapetalum stabla mogu biti u visini od srednje veličine, oko 50 stopa (15.24 m), do vrlo visokih, oko 132 stope (40.2336 m), a većina njih je vrlo dugovječna; neka postojeća stabla postoje već nekoliko stoljeća.
Coachwood drvo općenito ima ravno deblo s grubom, sivom korom; kora često pokazuje bijele mrlje lišajeva. Unutrašnjost kore je ružičaste boje, sa blijedoružičastim, tamnoružičastim ili crnim okomitim crtama. Kora, kada se odvoji, ispušta mirisni miris nalik na karamelu; ovo objašnjava zašto je drvo poznato kao mirisno satensko drvo. Spoj poznat kao kumarin može se ekstrahirati iz kore drveta.
Listovi drveta Cerapetalum su veliki, tamnozeleni i žilave teksture. Kopljastog su oblika i nazubljenih rubova. Izrazita karakteristika lista coachwooda je vidljiva kvrga na njegovom dnu.
Stablo uglavnom cvjeta u studenom, a cvjetovi se rađaju u debelim grozdovima na dlakavim peteljkama. Cvjetovi su u početku bijeli, ali počinju postati ružičasti u prosincu. Značajna stvar kod cvjetova coachwooda je da nemaju latice. Vidljivi bijeli dijelovi koji postupno postaju ružičasti zapravo su sepali cvijeta.
Plodovi coachwooda koji se pojavljuju sljedeći počinju sazrijevati između siječnja i veljače. Ovalnog su oblika i promjera oko 0.119 inča (0.30 cm). Nova stabla razmnožavaju se sjetvom voća kakav jest. Sjemenu može trebati oko 18 dana da proklija i proizvede presadnice.