Trenutno postoji više metoda za grijanje doma, uključujući električne grijalice, peći na drva i plinske grijalice. Plinski grijač je uređaj za grijanje koji koristi propan ili prirodni plin za proizvodnju topline. Ove vrste grijača imaju kontrolno svjetlo koje zagrijava unutarnju jedinicu za izmjenu topline. Ova jedinica zagrijava zrak prije nego što se vrati kroz kuću.
Plinski grijači se obično preporučuju u hladnijim okruženjima. Električni centralni grijači zraka učinkovitiji su s temperaturama iznad 50 stupnjeva Fahrenheita (10 stupnjeva Celzija). Električni grijači zagrijavaju zrak dok prolazi kroz metalnu ploču, dok plinski grijači koriste plinski plamen za proizvodnju topline. Kako temperatura pada, električni grijači postaju manje učinkoviti u proizvodnji toplog zraka.
Prvi plinski grijač komercijalno je prodao Pettit and Smith Company 1856. godine. Ova je tvrtka stvorila plinski grijač sličan Bunsenovom plameniku. Kod plinskog grijača zrak se lokalno zagrijava plinskim plamenom, a zatim se ventilatorom raspoređuje po cijelom prostoru.
Plinski grijač zagrijava zrak na višu temperaturu od ostalih sustava grijanja. Ovo se obično smatra bržom metodom zagrijavanja doma jer je plinski plamen trenutno vruć. Postoje dvije vrste plinskih grijača – grijači na prirodni plin i grijači na ukapljeni naftni plin.
Grijači na prirodni plin zahtijevaju infrastrukturu cjevovoda i obično se nalaze u četvrtima ili gradovima. Ova vrsta plina obično nije dostupna u svim ruralnim područjima. Ovi podzemni cjevovodi dizajnirani su slično kao vodovodni sustav u većini gradova, s detaljnom infrastrukturom za tvrtku za proizvodnju plina koja se proteže do više kućanstava.
Grijač na plin na propan funkcionira kao grijač na prirodni plin, ali zahtijeva spremnik koji drži gorivo. Ovi spremnici se kreću u veličinama počevši od 250 galona (oko 946 litara). Obično se spremnik nalazi u blizini kuće. Podzemni spremnici zahtijevaju malu kupolu koja će biti izložena iznad površine, koja drži mjerače, regulatore i priključke za punjenje.
Plinski grijač stvara zagađenje. Ugljični monoksid je ispušni plin koji nastaje izgaranjem prirodnog plina, koji je otrovan. Vatrogasne službe preporučuju da ljudi koriste detektore ugljičnog monoksida u kućama s prirodnim plinom jer bi isparenja mogla procuriti u dom, a ugljični monoksid je potpuno bez mirisa.
Plinski grijači mogu se koristiti i za grijanje vode u kući. Plinski bojler je izuzetno učinkovita metoda za brzo zagrijavanje vode u cijeloj kući. Unutar spremnika bojlera mala komora se puni vodom i zagrijava plamenom prirodnog plina ili tekućeg naftnog plina. Kada se zagrije, ova voda se distribuira po cijeloj kući.