Pasiflora je cvijet biljke Passiflora, kojih ima oko 500 vrsta. Većina raste na vinovoj lozi, ali neke vrste Passiflora su grmovi. Cvijet ima razrađen, egzotičan izgled, a njegovo ime se odnosi na muku Isusa Krista, jer se kaže da različiti elementi cvijeta predstavljaju elemente Isusova života. Mnoge od ovih biljaka također daju tropsko voće poznato kao marakuja.
Biljke iz roda Passiflora pokrivaju širok geografski raspon, pojavljuju se u Sjevernoj i Južnoj Americi, Aziji i Australiji. Afrika sadrži mnoge biljke iz obitelji Passifloraceae, čiji su član i biljke pasiflore, iako tamo ne raste nijedna vrsta Passiflora. Od viktorijanskog doba, kada je cvijet uživao značajnu popularnost, stvoreni su mnogi hibridi.
Iako postoji mnogo različitih vrsta ovog cvijeta, u rasponu boja od ružičaste, ljubičaste i crvene do bijele i žute nijanse, većina ima neke značajne zajedničke elemente. Gotovo uvijek ima deset čašica i latica u podnožju cvijeta, krunica od 72 vlaknasta vlakna iznad latica, te stigma i prašnici, spolni organi cvijeta, koji strše iz središta. Cvijet je evoluirao kako bi privukao oprašivače, u većini slučajeva pčele, ali ponekad kolibrije ili ose. Nekoliko vrsta se samooprašuje.
Tijekom 15. i 16. stoljeća španjolski misionari u Americi otkrili su cvijet strasti i razvili simboliku koja cvijetu daje ime. Kaže se da deset čašica i latica predstavljaju deset apostola, ne računajući Sumnjajućeg Tomu ili Judu, koji su izdali Krista. Korona predstavlja Isusovu trnovu krunu, tri stigme zrcale broj čavala upotrijebljenih pri raspeću, a pet prašnika predstavljaju broj Njegovih rana.
Od prije dolaska Europljana, Passiflora je bila važna ljekovita biljka Indijancima. Čaj od biljke koristi se za liječenje nesanice i epilepsije te za ublažavanje bolova. Cvijet se, kao i marakuja, može jesti i sirov ili koristiti u receptima. Danas je cvijet strasti prihvaćen kao označitelj za homoseksualnu mladež u Japanu, gdje ga nazivaju “cvijetom s licem na satu”.