Kontinuirana dostupnost je standard ili cilj za mnoge profesionalce informacijske tehnologije (IT), posebno administratore poslužitelja, s obzirom na pristup podacima. Ovaj standard znači da se podacima na poslužitelju ili drugoj usluzi može pristupiti u svakom trenutku, čak i ako se neka vrsta pogreške ili kvara dogodi sa softverom ili hardverom. Takva dostupnost može se implementirati na više različitih načina, često uključujući redundanciju u hardveru i softveru, sigurnosne sustave u slučaju kvara i softver koji nevidljivo upravlja prijelazima između sustava. Kontinuirana dostupnost postaje sve važnija jer su vitalne i nevitalne tvrtke postale sve ovisnije o digitalnim informacijama i tehnologiji.
Primarni cilj stalne dostupnosti je da podaci ili usluga budu dostupni kupcima i zaposlenicima u svakom trenutku. Internetska maloprodajna tvrtka, na primjer, želi takvu dostupnost kako bi osigurala da kupci mogu pristupiti web stranici tvrtke i obaviti kupnju u svakom trenutku. Kontrolori zračnog prometa trebaju stalnu dostupnost za sustave koji prate letove kako bi osigurali da zrakoplovi mogu sigurno kretati nebom i slijetati te bez problema uzlijetati. Postoji niz načina na koje mrežni administratori i drugi IT stručnjaci teže ovoj vrsti dostupnosti.
Redundancija je, možda, ključni koncept u stvaranju sustava s kontinuiranom dostupnošću. To znači da za svaku softversku i hardversku komponentu sustava postoji barem jedna sigurnosna kopija koja se može koristiti u slučaju kvara primarne komponente. Ako ventilatori za banku poslužitelja zakažu, na primjer, to može dovesti do pregrijavanja i pada cijelog poslužitelja, što onda uzrokuje gubitak dostupnosti za klijente spojene na taj poslužitelj. Međutim, ako imate rezervne ventilatore za poslužitelj, stalna dostupnost može se bolje održavati. Druge mjere se tada mogu koristiti za obavještavanje tehničke podrške da su ventilatori prestali raditi, tako da se mogu popraviti dok se koriste rezervni ventilatori.
Kontinuirana dostupnost često se mjeri kao postotak vremena kada je poslužitelj ili sustav dostupan. To je obično u terminima jedne godine, u kojoj bi 99% dostupnosti značilo da sustav ne radi 87.6 sati svake godine, dok sustav s 99.99% dostupnosti ne radi samo oko jedan sat svake godine. Iako se samo jedan sat zastoja godišnje može činiti vrlo visokom dostupnošću, jedan sat zastoja za sustav kontrole zračnog prometa mogao bi biti katastrofalan. Zastoji su uzrokovani planiranim ili neplaniranim prekidima, koji se odnose na vrijeme kada sustav može biti isključen zbog planiranog održavanja ili ne radi zbog kvara unutar sustava.