Sigurnost Linuxa možete poboljšati procjenom ranjivosti, osiguranjem fizičkog pristupa strojevima, konfiguriranjem poslužitelja za maksimalnu sigurnost, ažuriranjem sigurnosnih problema i stvaranjem pravila za rješavanje najgorih scenarija. Također je preporučljivo zaštititi root lozinku, koristiti jake lozinke i možda čak koristiti lozinku za pokretanje. Neke od zaštite koje se koriste za poboljšanje sigurnosti Linuxa iste su kao one koje se koriste za povećanje sigurnosti pod bilo kojim operativnim sustavom.
Kada procjenjujete ranjivosti, razmislite o suzdržavanju od instaliranja softvera koji vam nije potreban – softver se ne može “napasti” ako nije instaliran. Također treba izbjegavati omogućavanje usluga koje vam ne trebaju. Na primjer, ako ne dopuštate ljudima da učitavaju datoteke, zaista nema potrebe za uslugama kao što je protokol za prijenos datoteka (FTP). Izbjegavajte povezivanje s bežičnom mrežom ako je moguće, osobito ako koristite poslužitelj. Poslužitelje smjestite u zaključanu sobu i ne dopustite strojevima da prijave informacije koje bi mogle biti od pomoći hakeru, kao što su nazivi i verzije softvera.
Iznimno je važno da root lozinka zadovoljava općeprihvaćene standarde za izradu jakih lozinki te da je osigurana na mreži ili čuvana na sigurnom mjestu u slučaju osobnog računala (PC) koje nije umreženo. Također možete poboljšati sigurnost Linuxa implementacijom jake lozinke za pokretanje i potpunim uklanjanjem računa svih koji više ne trebaju pristup mreži. Prije uklanjanja potrebno je izraditi sigurnosnu kopiju svih podataka povezanih s računom.
Linux® sigurnost je također poboljšana korištenjem Linux® sigurnosnih alata kao što su vatrozid, antivirusni softver ili Linux® s poboljšanom sigurnošću. Onemogućavanje lokalnog vatrozida jednostavno zato što imate vatrozid na perimetru nije u skladu s poboljšanjem sigurnosti Linuxa. Posjedovanje samo jednog sloja zaštite samo olakšava posao hakeru. Nekoliko slojeva često uzrokuje da haker izgubi strpljenje ili strah da će sumnjiva aktivnost biti otkrivena i praćena do njenog izvora.
Ranjivosti u softveru otvorenog koda općenito se vrlo brzo otkrivaju. Također se gotovo uvijek jednako brzo popravljaju zakrpama koje je napisala međunarodna zajednica programera distribucije. Te se zakrpe ili ažuriranja zatim objavljuju i stavljaju na raspolaganje besplatno putem preuzimanja. Zbog toga je vrlo važno ažurirati sustav, što može biti automatizirani proces. Slijeđenje ovih osnovnih smjernica za poboljšanje sigurnosti Linuxa pomoći će u izbjegavanju oštećenja podataka, gubitka podataka i vremena zastoja.