Umjetna inteligencija, također poznata kao AI, poddisciplina je unutar područja računalnih znanosti. Primarni cilj ove goleme domene je stvaranje inteligentnih agenata – to jest, stvaranje softvera, ili kombinacije ili softvera i hardvera, sposobnih za promatranje i analiziranje okoline u kojoj se nalazi. Računalni znanstvenici kategorizirali su umjetnu inteligenciju u dva opća područja: jaka umjetna inteligencija i slaba umjetna inteligencija. Jaka AI odnosi se na računsku inteligenciju koja odgovara ljudskoj inteligenciji ili je nadmašuje u određenom području. Slaba umjetna inteligencija odnosi se na računsku inteligenciju koja nije dizajnirana da odgovara inteligenciji ljudskog bića za bilo koji zadatak.
Primarni koncept u umjetnoj inteligenciji je “inteligentni agent” – računalni uređaj, bilo hardver ili softver ili kombinacija oboje, dizajniran za obavljanje specifičnog zadatka koji može biti vrlo jednostavan ili vrlo složen. Bez obzira na složenost zadanog zadatka, temeljnim funkcijama inteligentnog agenta upravljaju matematika i fizika, slično kao iu svim drugim područjima računalne znanosti. Inteligentni agent koji se temelji na hardveru može biti robotski uređaj, sa središnjim hardverom za obradu i senzorima, koji je dizajniran da replicira ponašanje mrava, na primjer. Agent temeljen na softveru može biti softverska aplikacija dizajnirana za tumačenje prirodnog ljudskog jezika i zatim izvođenje radnje. Inteligentni agenti mogu se razviti za jake ili slabe AI aplikacije; postoji ogroman opseg i korisnost, te niz različitih praktičnih primjena za jaku i slabu AI.
Umjetna inteligencija je vrlo složena tema i postoji mnogo tematskih područja unutar polja. Jedan od glavnih ciljeva unutar područja umjetne inteligencije je stvoriti inteligenciju strojeva koja odgovara ili nadmašuje onu ljudskog uma. Repliciranje ljudske subjektivne svijesti je cilj za koji mnogi filozofi i informatičari vjeruju da je nemoguće postići, prvenstveno zato što je ljudska svijest tako sporno područje u kojem postoji vrlo malo apsoluta. Međutim, računalni znanstvenici i istraživači umjetne inteligencije nastoje replicirati rad ljudskog mozga – za koji mnogi pretpostavljaju da je izvor ljudske svijesti – korištenjem superkompjuterskih tehnologija, koje su u stanju izvesti trilijune matematičkih izračuna u sekundi .