Tamni internet je pojam koji se koristi za opisivanje onog dijela ukupne populacije internetskih stranica kojem se ne može pristupiti konvencionalnim metodama pretraživanja. Također poznat kao tamni adresni prostor, fenomen utječe na znatan broj web-mjesta, čineći ih nesposobnim za globalno povezivanje. Različiti su uzroci ovog fenomena koji uključuju pretjerano filtriranje prometa, netočnu konfiguraciju i korištenje arhaičnih Milnet adresa od strane vojnih stranica. Ova situacija ima očite negativne implikacije za web stranice ili potencijalne korisnike, ali može imati i zlokobniji učinak na ostatak internetske zajednice zbog zlonamjerne upotrebe tamnog adresnog prostora. Ova prijetnja proizlazi iz karakterističnog nedostatka povezanosti između mainstream korisnika interneta i mračnog interneta, što hakerima omogućuje da otmu nedostupne mreže kako bi ih koristili kao platforme za pokretanje za svoje nezakonite aktivnosti.
Internetska zajednica je skupina cyber prisutnosti zapanjujućih razmjera. Mnogi korisnici interneta općeprihvaćeno je da je cijela zajednica globalno povezana i dostupna. Međutim, to nije slučaj s velikim brojem stranica koje su djelomično ili potpuno odsječene od ostatka weba. Postoji niz uobičajenih, poznatih uzroka ove situacije, iako je nedostatak povezivanja s kojim se susreću mnogi korisnici širokopojasnog modema još uvijek misterij.
Jedan od najčešćih uzroka zamračenja mračnog interneta je pretjerano agresivno filtriranje prometa koje su uspostavili mrežni administratori koji pokušavaju osloboditi lokalne resurse i smanjiti opterećenje poslužitelja. Premda se time zasigurno postiže predviđena svrha, može, ako se previše energično primjenjuje, djelomično ili potpuno prekinuti mrežu. Pogrešna konfiguracija još je jedan od glavnih uzroka toga da mreže čame u mračnom adresnom prostoru koji se može postaviti pred vrata napaćenih administratora. Pogrešno postavljena adresa internetskog protokola (IP) može postaviti pojedinačne korisnike ili, u slučaju usmjerivača, cijele mreže čvrsto u nedostupne donje regije mračnog interneta. Treća skupina velikih pridošlica fenomenu mračnog adresnog prostora je veliki broj vojnih mjesta koja još uvijek zauzimaju drevne Milnet adresne blokove, od kojih neki datiraju iz Arpaneta.
Mračni internet očito ima negativan učinak na svoje žrtve i njihove potencijalne korisnike ili klijente zbog nepostojanja povezanosti. Međutim, ima i drugu još tamniju stranu kao potencijalnu odskočnu dasku za zlonamjernu distribuciju zlonamjernog softvera, špijunskog softvera, virusa i izvor za napade uskraćivanja usluge. Sjenovitost mračnog interneta kojemu se ne može ući u trag dopušta hakerima da koriste njegove latentne karakteristike maskiranja za obavljanje svojih ilegalnih aktivnosti s malo ili nimalo izgleda da će se protiv njih poduzeti bilo kakve radnje. Općenito, rješavanje problema mračnog adresnog prostora zasigurno je jedan od najhitnijih poziva na akciju s kojima se danas suočava šira internetska zajednica.