Kontrolna logika je ključni dio softverskog programa koji kontrolira rad programa. Upravljačka logika odgovara na naredbe korisnika i također djeluje samostalno za obavljanje automatiziranih zadataka koji su strukturirani u program. Također je poznat kao kontroler i dio je temeljne softverske arhitekture razvijene u isto vrijeme kada je program dizajniran i kodiran.
Kontrolna logika djeluje binarno, što znači da korisnici softvera ne mogu izravno komunicirati s njom. Stoga softverski programi moraju biti opremljeni značajkom koja može prevesti naredbe od korisnika u binarni način kako bi ih kontrolna logika mogla razumjeti. Izlaz kontrolne logike javlja se u binarnom obliku, ali ga program prevodi u funkciju ili poruku. Dakle, kada korisnik pritisne gumb “spremi” na procesoru teksta, on se pretvara u binarni signal za kontrolnu logiku, koja zatim izvršava naredbu za spremanje i vraća poruku preko prevoditelja kako bi upozorila korisnika na činjenicu da spremanje je završeno.
Ovaj dio softverskog programa uključuje satni signal koji se koristi za mjerenje vremena, zajedno s jedinicom za dekodiranje za binarni prijevod. Upravljačka logika se oslanja na sat kako bi osigurala da se operacije odvijaju ispravnim redoslijedom i u odgovarajuće vrijeme. Iako se operacije često čine istovremenim, zapravo postoji malo kašnjenje dok se kontroler kreće kroz niz koraka kako bi se izvršila funkcija prema zahtjevu korisnika ili internog kodiranja softverskog programa.
Kao zapovjedni centar programa, kontroler uvijek radi. Softverski programi su sposobni izvoditi brojne operacije odjednom, a istovremeno rade i s ostatkom računalnog sustava. Upravljački centar programa treba uskladiti naredbe korisnika, direktive generirane unutar programa i potrebe operacijskog sustava kako bi program mogao pouzdano funkcionirati.
Kada je softver u razvoju, kontrolna logika se testira i prilagođava prema potrebi kako bi bila što učinkovitija i moćnija. Programeri softvera također ga mogu povremeno ažurirati novim izdanjima softvera kako bi se prilagodile novim funkcijama i adresirale bugove koji se pojavljuju nakon što je program u redovnoj upotrebi. Razvoj softvera zahtijeva oštro oko za detalje, kao i strpljenje.