HyperText Markup Language (HTML) je vrsta računalnog jezika koji se koristi za izradu stranica koje se mogu objavljivati na Internetu ili slati putem e-pošte. Iako se mnogima može činiti složenim, smatra se da je to relativno jednostavan jezik. Svi tekst, grafika i elementi dizajna stranice dizajnirane ovim jezikom su “označeni” kodovima koji upućuju web pregledniku ili programu e-pošte kako prikazati te elemente. Oznake također pružaju informacije o izgledu i formatiranju tako da će web stranica ili e-pošta izgledati što je moguće bliže onome kako je dizajner namjeravao da izgleda. Za početnike dizajnera web stranica ili bilo koga drugog tko treba znati određeni kod ili želi naučiti kako izraditi cijelu web stranicu, postoji mnogo softverskih uslužnih programa, programa i web stranica koji mu mogu pomoći u pisanju HTML koda.
Struktura
HTML kodiranje je strukturirano poput stabla, sa svakim različitim oznakama ugniježđenim unutar njega. U većini slučajeva, svaki element oblikovanja zahtijeva početnu i završnu oznaku, a različite oznake ne bi se trebale preklapati. To je ono što se podrazumijeva pod “ugniježđenim”; ako se oznaka 2 otvara nakon oznake 1, tada oznaku 2 treba prvo zatvoriti tako da je element oblikovanja oznake 2 u potpunosti zatvoren unutar oznake 1. Elementi su pojedinačne komponente koje čine kod, a uključuju oznake za otvaranje i zatvaranje i sadržaj između njih. Atributi pružaju više informacija o elementu, a sastoje se od atributa i njegove vrijednosti, povezanih znakom jednakosti.
Za izradu HTML elementa, korisnik stvara oznaku koja počinje i završava kutnim zagradama i postavlja je ispred teksta koji treba formatirati. Kod — obično jedno ili više slova, brojeva, riječi i/ili simbola — unutar kutnih zagrada označava što je element i atribute koje sadržaj treba imati, kao što su veličina, font ili druge karakteristike. Kako bi završio oblikovanje, korisnik upisuje prvu kutnu zagradu, zatim obrnutu kosu crtu, zatim ponavlja kod elementa i zatvara zagradu. Na primjer, Što je HTML? je kod koji se koristi za oblikovanje naslova ovog članka; oznaka elementa “jaki” je ugniježđena unutar oznake “title”.
Vrste kodova
Postoji mnogo kodova koji omogućuju različito oblikovanje teksta, uključujući kurziv, tablice, odlomke i hiperveze na web stranice. Kodovi također mogu ukazati pregledniku ili programu za e-poštu kako prikazati ili koristiti druge elemente, kao što su slike, grafika, video i zvuk. Druge vrste kodova bez kutnih zagrada mogu se koristiti za stvaranje interpunkcijskih znakova, dijakritičkih znakova i drugih simbola koji se mogu pojaviti u tekstu. Iako svi web-preglednici i mnogi programi za e-poštu koriste HTML, svaki bi mogao tumačiti i prikazati kôd malo drugačije, a dizajneri često moraju uzeti u obzir te varijacije prilikom izrade web stranice.
Jezik koji se razvija
Od razvoja HTML-a ranih 1990-ih od strane britanskog informatičara Tima Berners-Leeja, došlo je do mnogih promjena i verzija. Ove verzije održava World Wide Web Consortium (W3C) od 1996. U siječnju 2008. Radna skupina koja je razvijala ovu specifikaciju objavila je Prvi javni radni nacrt HTML-a 5. Još uvijek u razvoju od 2011. godine, očekivalo se da će ova revizija dramatično promijeniti razvoj aplikacija za web. Uvodi niz novih elemenata, uključujući one za strukturu web-mjesta, interaktivnost te audio i video podršku, kao i nove atribute.
Pregled koda web stranice
Kôd koji se koristi za izradu bilo koje web stranice može se vidjeti navigacijom preglednika do stranice, a zatim odabirom ispravne opcije s izbornika preglednika. U većini preglednika korisnik može kliknuti na izbornik “pregled” i odabrati opciju kao što je “izvor”, “prikaz izvora” ili “izvor stranice”. To će uzrokovati pojavu skočnog prozora i prikazat će kod koji je korišten za izradu te web stranice.
Važno je napomenuti da nije sav sadržaj koji se nalazi na svim web stranicama napisan u HTML-u. Extensible Markup Language (XML) i Extensible HyperText Markup Language (XHTML) druge su vrste jezika za označavanje koje se koriste u web razvoju. Osim toga, stilski listovi — poput Cascading Style Sheets (CSS) — koriste se za pričvršćivanje stila HTML dokumentima. Za stvaranje interaktivnog sadržaja koriste se jezici poput Flash® i Java®. Mnogi drugi programski jezici mogu se koristiti za dodavanje određene funkcionalnosti web stranici.
U usporedbi s HTM-om
Praktično govoreći, postoji mala razlika između HTM i HTML ekstenzija, budući da se oba čitaju kao HTML datoteka na većini strojeva. Razlog zašto su za početak postojala dva različita proširenja je taj što određene vrste računala, poput onih koje su radile na 16-bitnim DOS ili Windows® 3 sustavima, nisu mogle čitati proširenja od četiri znaka, pa su im bila potrebna HTM ekstenzija od tri znaka. Većina sustava koji mogu čitati proširenja četiri znaka automatski su programirani da prepoznaju HTM datoteke kao HTML datoteke, iako korisnici računala povremeno mogu trebati pretvarač za promjenu datoteke iz HTM-a u format koji sustav prepoznaje.