Na matičnoj ploči računala, prednja sabirnica je komunikacijsko sučelje koje povezuje središnju procesorsku jedinicu s memorijom sustava i ostalim komponentama, kao što su periferne jedinice, prenoseći podatke naprijed-natrag između CPU-a i ostalih komponenti.
Što radi prednji bočni autobus?
FSB omogućuje komunikaciju između komponenti računala putem čipseta. U računalima temeljenim na Intelu, čipset ima sjeverni most (glavište memorijskog kontrolora) i južni most (glavište I/O kontrolera).
Sjeverni most se obično povezuje s memorijskim utorima, a također i s grafičkom karticom putem grafičke sabirnice velike brzine (npr. Accelerated Graphics Port). Južni most upravlja vezama s perifernim uređajima putem sabirnice kao što je međusklop perifernih komponenti. Brzina FSB-a općenito određuje brzine sabirnica sekundarnog sustava.
Zabavne činjenice
U računalu, sabirnica olakšava dvosmjerni prijenos podataka između komponenti.
Terminologija autobusa razlikuje se među proizvođačima. Intel proizvodi FSB-ove dok AMD nudi EV6 sabirnice.
Izrazi sistemska sabirnica, memorijska sabirnica i sabirnica procesora mogu se odnositi na FSB.
U većini modernih računala FSB arhitektura je zamijenjena vezama točka-točka koje podržavaju brže performanse i bolju skalabilnost.
Arhitektura FSB-a u biti je ukinuta do 2008.
Kako mjerite brzinu prednje strane sabirnice?
Kada je u pitanju učinak FSB-a na performanse računala, postoje tri glavna čimbenika: frekvencija sata, širina i brzina prijenosa podataka. Frekvencija FSB-a mjeri se u megahercima (1,000,000 ciklusa/sekundi) i često se naziva brzinom FSB-a. Brzine se uvelike razlikuju, od starijih modela s frekvencijom od 66 MHz do novijih primjera sa brzinama preko 1 GHz.
Širina (izražena u bitovima) FSB-a je još jedna ključna specifikacija. Većina FSB modela je široka 32 bita ili 64 bita. Druga važna metrika je brzina prijenosa podataka, koja se općenito izražava u prijenosima/ciklusima. Množenje ovih faktora zajedno daje propusnost FSB-a, što je u biti najbolja moguća propusnost. Na primjer, FSB sa širinom sabirnice od 32 bita i frekvencijom od 100 MHz koji izvodi 4 prijenosa/ciklus ima brzinu prijenosa od 3200 MB/sec.
Često je korisnije izraziti brzinu FSB-a u odnosu na brzinu CPU-a. Na primjer, ako CPU vašeg računala ima brzinu od 2.0 GHz, a FSB radi na 200 MHz, omjer CPU-a i FSB-a je 10:1. U ovom slučaju, FSB je u biti usko grlo podataka; CPU obrađuje podatke mnogo brže nego što ih sabirnica može poslati, tako da CPU mora provesti neko vrijeme u mirovanju.
Manji omjer znači da je manja razlika između mogućnosti CPU-a i FSB-a. Kao takvo, računalo s omjerom CPU-a i FSB-a 3:1 radilo bi bolje od stroja s omjerom 10:1. Obično je moguće postaviti brzinu FSB-a pomoću hardvera na matičnoj ploči: skakača ili BIOS-a.
Koja je razlika između prednjeg i stražnjeg autobusa?
U računalima s dual-bus arhitekturom postoji prednja i stražnja sabirnica. BSB stvara vezu između CPU-a i cache memorije i općenito radi na istom taktu kao i CPU. Memorija kojoj CPU pristupa putem BSB-a je obično Layer 2 cache i/ili Layer 3 cache. L2 cache je statička RAM memorija, a L3 cache je specijalizirana memorija koja može hraniti L2 cache.
U sustavu s dvostrukom sabirnicom, brže je pristupiti memoriji sustava putem BSB-a, jer je to namjenska veza koja radi na kratkoj udaljenosti. Brži pristup memoriji poboljšava performanse računala.
Koristi li se prednji bočni autobus?
Arhitektura računala koja se temelji na FSB-u uglavnom je povučena u korist novijih sustava s boljim performansama. FSB je bio uobičajen u većini računala od 1990-ih do ranih 2000-ih, ali je od tada zamijenjen modernom arhitekturom računala.
Koja je tehnologija zamijenila prednji bočni autobus?
Većina današnjih računala nema FSB ili sjeverni most. Umjesto toga, ovi strojevi koriste veze od točke do točke, kao što su Intelov QuickPath Interconnect, Intelovo Direct Media Interface i AMD-ov HyperTransport. U ovom je postavljanju CPU izravno spojen na južni most ili I/O kontroler.
U računalima bez FSB-a, CPU ima integrirani memorijski kontroler koji neovisno pristupa memoriji sustava. Ova postavka značajno povećava učinkovitost pristupa memoriji i oslobađa propusnost brzih konektora za druge funkcije.
Prednja sabirnica više nije redoviti dio arhitekture matične ploče, ali je bila sveprisutna u računalima i poslužiteljima početkom 21. stoljeća. FSB je bio značajno poboljšanje u odnosu na originalnu sabirnicu jednog sustava i otvorio je put danas dostupnim računalima visokih performansi.