Knjižni žanrovi su komplicirana stvar jer ne postoji potpuna saglasnost oko toga gdje se neke knjige uklapaju u određene žanrove. Unutar svakog žanra može postojati nekoliko podžanrova. Štoviše, neke knjige mogu stati u nekoliko žanrova odjednom – znanstvenofantastična knjiga s puno akcije može biti znanstvenofantastična knjiga, triler ili akcijski roman. Možda je najbolje početi s dvije glavne kategorije knjiga, a to su beletristika i nefikcija.
U okviru nefikcije postoje brojni književni žanrovi. Neke nefikcijske knjige su knjige “kako” koje bi mogle naučiti osobu kako kuhati, vrtlariti ili popravljati stvari u kući. Nekoliko drugih književnih žanrova koji su uobičajeni u kategoriji nefikcije uključuju putopise, autobiografije, biografije i povijesti. Postoje i knjige za samopomoć i mnoge vrste koje se mogu smatrati referentnim materijalom, poput enciklopedija. Knjige osobnih eseja, koje mogu, ali ne moraju biti autobiografske, također se mogu uklopiti u žanr nefikcije.
Žanrovi beletristike su brojni, a neke knjige spadaju u podžanrove. Glavne kategorije fantastike uključuju romanse, vesterne, misterije, znanstvenu fantastiku, fantastiku, trilere, horore i povijesnu fantastiku. Lako je vidjeti zašto knjige mogu istovremeno spadati u različite kategorije. Prohujalo s vihorom svakako je povijesna fikcija, ali je i romansa koja sadrži neke snažne akcijske scene. Međutim, osmišljavanje osnovne definicije svakog žanra, kako slijedi, može biti od pomoći u određivanju gdje će knjiga najvjerojatnije stati:
Romanse su obično priče koje se uglavnom fokusiraju na ljubav i odnose, a mogu uzeti kao predmet samo jednu ljubavnu vezu ili pojedinca koji traži ljubav.
Vesterni mogu biti grana povijesne fikcije, ali se mogu labavije baviti životom na divljem američkom zapadu, kako je on bio riješen.
Misterije često imaju likove koji istražuju zločine ili razne zagonetke.
Znanstvena fantastika obično koristi neke znanstvene podatke kao osnovu za priče i može se usredotočiti na stvari poput scenarija apokalipse, budućih svjetova ili putovanja u svemir, da spomenemo samo neke.
Fantazija se može baviti raznim “nestvarnim” ili čarobnim stvarima, ili stvarima koje nisu moguće u stvarnom svijetu, i može sadržavati alternativne svjetove i/ili mitska i izmišljena bića ili narode.
Trileri se ponekad nazivaju špijunskim trilerima i mogu imati teme u kojima su špijuni uključeni u istraživanje različitih događaja, često na globalnoj razini.
Horor se može oslanjati na elemente kao što su nadnaravni, apokaliptični događaji ili u nekim slučajevima iznimno slikoviti slučajevi ubojstava ili sakaćenja uzrokovanih od strane ljudi ili drugih izvora.
Povijesna fikcija izmišlja likove ili djela za određeno vremensko razdoblje i može ispričati priču o tom vremenskom razdoblju kroz izmišljene i nefikcionalne, ali izmišljene likove. Varijacija ovoga je periodni roman, napisan tijekom ili nakon određenog vremenskog razdoblja i posebno naglašava kako je bilo živjeti u tom razdoblju, s možda izmišljenim likovima kao primjerima.
Gornji žanrovi knjiga nisu isključivi za dugačke izmišljene romane. Roman je samo jedna stvar koja se može uvezati i čitati. Poezija, drame, zbirke kratkih priča, pa čak i knjige mješovitih medija kao što su stripovi ili grafički romani pripadaju svakom svom žanru, ali također mogu preuzeti glavne teme različitih kategorija fikcije.
Neki ljudi možda čeznu za pojednostavljenjem žanrova, jer su ih pisci i učitelji poput Aristotela klasificirali u ranija vremena. Opisao je dvije osnovne vrste drama: komediju ili tragediju. Drugi su oduševljeni različitim načinima na koje ljudi mogu biti inventivni kroz žanrove knjiga. Proliferacija različitih kategorija knjiga znači da uvijek postoji nešto za čitanje što će se nekome vjerojatno svidjeti.