Argumentativni dijalog je vrsta verbalne komunikacije kojom dvoje ili više pojedinaca pokušavaju postići konsenzus kroz raspravu. Ova vrsta dijaloga može se vrtjeti oko jedne specifične teme ili više različitih. Iako je tipično strastven i živahan, argumentirani dijalog obično je prilično civiliziran i često se odvija u strukturiranom okruženju u kojem se svaki sudionik pridržava općih pravila.
Često se smatra nečim nalik verbalnom teniskom meču, sudionici u argumentiranom dijalogu naizmjence razmjenjuju voleje i izazivaju protivnike činjenicama i prijedlozima koji potkrepljuju svoju poziciju. Uobičajeno, utakmica počinje kada jedan protivnik servira poen ili prijedlog. Propozicija se zatim dovodi u pitanje kontrapunktom, a kao odgovor, izvorna se točka modificira ili podupire dodatnom činjeničnom potporom. Rasprava se nastavlja sve dok sudionici ne postignu konsenzus, koji može biti ili suglasnost u pogledu činjenica ili priznanje da su i točka i kontrapunkt valjani i da se jednostavno ne može postići dogovor.
Ova posebna vrsta dijaloga često se koristi ne samo za uvjeravanje, već i za obrazovanje. Na primjer, učitelj bi mogao koristiti ovu vrstu ponavljanja kako bi poučio svoje učenike i naveo ih do određenog zaključka. Učitelj može dati učeniku da iznese mišljenje o određenoj stvari, a zatim će osporiti to mišljenje, nagovarajući učenika da preispita svoje stavove dok ne dođe do ispravnog zaključka. Ova metoda poučavanja, koja se često koristi na fakultetskim i diplomskim razinama obrazovanja, ponekad se naziva sokratovskom metodom prema slavnom filozofu Sokratu, koji je često poučavao svoje studente koristeći argumentirani dijalog.
Jedan od najčešće priznatih foruma za argumentirani dijalog je politička rasprava. Tijekom političke debate, kandidati iznose svoje stavove i mišljenja, koje potom obično osporavaju njihovi protivnici. Debata, iako često prilično burna, općenito se vodi na civiliziran način, s moderatorom koji osigurava da svaki kandidat ima ograničeno vrijeme da iznese svoje stavove i kontrapunktove. U ovoj vrsti foruma, dijalog uključuje nekoliko ključnih tema, a ne jedno glavno pitanje. Cilj ove vrste argumentiranog dijaloga nije postizanje konsenzusa, već uvjeravanje birača da podrže jednog ili drugog kandidata.
Osim edukacije i uvjeravanja, argumentirani dijalog može biti i izvor zabave. Na primjer, mnoge škole imaju debatne timove koji su domaćini utakmica tijekom kojih pojedinci ili timovi sudjeluju u živom dijalogu raspravljajući o određenom pitanju. Svrha ovih natjecanja nije samo usavršavanje vještina koje bi student mogao upotrijebiti u budućoj karijeri, već i zabava i informiranje gledatelja dok gledaju dinamičnu debatu između natjecatelja.