Urbana sociologija proučava život u metropolitanskim područjima. Utjecaj gradskog života, općinske politike, infrastrukture, razvoja zajednice i trgovine osjećaju svi slojevi društva. Kao jedna od brojnih grana sociologije, studij urbane sociologije dublje sagledava što uzrokuje jedinstvene karakteristike gradskog života, temeljene prvenstveno na ljudskoj interakciji. Studije uključuju teme kao što su ključne karakteristike koje se mogu uočiti u urbanom području, obrasci stambenog i poslovnog smještaja, trendovi i dinamika podskupine stanovništva, kao i kako svaki od ovih čimbenika utječe na gradsko društvo u cjelini.
Cilj studija urbane sociologije je razviti politike, programe i usluge kako bi se zadovoljile potrebe urbanih društava. Isto tako, razumijevanjem kako planiranje i zoniranje grada, dinamika susjedstva i drugi socioekonomski trendovi utječu na urbane zajednice, društvo može poduzeti korake za ublažavanje negativnih posljedica ili poticanje pozitivnih rezultata. Pomnom analizom uspona i pada raznih gradova, urbanih sredina i društava iz povijesti i današnjice, stručnjaci osposobljeni za studij urbane sociologije stječu uvid u rješavanje budućih problema.
Život u urbanom populacijskom području predstavlja jedinstveni mikro-uzorak šireg društva. Rezultati studija urbane sociologije ilustriraju rezultate društvenih uzroka i posljedica koji se ne nalaze u manje naseljenim zajednicama. Neposredna blizina stambenih i komercijalnih područja, gusto naseljenost, dostupnost usluga i politika lokalne samouprave igraju ulogu u interakciji stanovnika određenog grada, kulturi koju ti stanovnici razvijaju i dinamici između različitih podskupova stanovništva. Proučavanje odnosa svakog od ovih čimbenika u jednom gradu može pružiti nešto poput presjeka većih društvenih izazova.
Određeni visokoškolski fakulteti i sveučilišta nude diplomske programe iz urbane sociologije. U takvim se programima studenti preddiplomskih studija fokusiraju na proučavanje dinamike zajednice, urbane politike, tržišta rada u urbanim sredinama, razlika jedinstvenih za urbane sredine, uloge obitelji u razvoju zajednice, utjecaja globalizacije na urbani život, kao i socioekonomske , rasni i etnički trendovi unutar grada. Po završetku takvih studija, oni koji postanu urbani sociolozi mogu davati stručne savjete gradskim čelnicima i vladi, nastaviti istraživati različite aspekte urbane sociologije ili surađivati s neprofitnim organizacijama na pružanju potrebnih usluga.
Državna tijela, općinski zaposlenici i pružatelji usluga unutar određenog grada mogu imati velike koristi od studija urbane sociologije. Dinamika gradskog života utječe na pitanja kao što su stambeno zbrinjavanje, tržišta rada i obuka radne snage, siromaštvo, gospodarsko okruženje i obrazovanje. U mnogim slučajevima takva pitanja zahtijevaju veći osjećaj za raznolikost i osjetljivost za dinamiku zajednice nego u drugim populacijskim središtima. Kao takve, studije koje se provode u različitim aspektima urbane sociologije neprocjenjive su za gradske čelnike, ključne dionike i pružatelje usluga.