Psiholozi i drugi bihevioralni znanstvenici imaju veliki interes da razumiju imaju li ljudi sposobnost racionalnog zaključivanja. Psihologija rasuđivanja proučava kako ljudi dolaze do zaključaka, kako te zaključke komuniciraju i kako ih koriste u situacijama donošenja odluka i rješavanja problema. Mnoga područja studija kao što su lingvistika, psihologija, vjerojatnost i kognitivna znanost konvergiraju se s onim što se naziva psihologija zaključivanja. Istraživanja na tom području pokrivaju širok spektar tema koje uključuju inteligenciju, emocionalne odgovore, ljudski razvoj i racionalnost. Unutar tih tema, istraživači pokušavaju odgovoriti na raznolik niz pitanja o odnosu između zaključivanja i zadane teme.
Često je psihologija zaključivanja procesno orijentirana i deskriptivne prirode. Objašnjava procese koji stoje iza razmišljanja ljudi i također opisuje rezultate. Jedan od osnivača u polju studija je Peter Wason, koji je poznat po svom istraživanju “zadatka selekcije”. Wason je svoje istraživanje osmislio kako bi predstavio višestruke racionalne dileme slične prirode, gdje su sudionici njegovih studija morali napraviti izbore, a zatim objasniti zašto su napravili te izbore. Kasniji istraživači su nakon toga konstruirali objašnjavajuće paradigme povezane s rasuđivanjem u pokušaju da pokažu kako ljudi razmišljaju i da zaključe kako ljudi mogu koristiti razum za racionalizaciju zaključaka.
Jedan takav primjer većini ljudi poznat je moralno razmišljanje. Takvi izborni zadaci mogu uključivati donošenje odluke o tome je li prikladno ubiti jednu osobu kako bi se spasio veći broj ljudi. U jednom zadatku sudionik bi mogao “neizravno” uzrokovati smrt jedne osobe kako bi spriječio više smrti, dok bi u drugom zadatku on ili ona “izravno” uzrokovao smrt jedne osobe kako bi spasio mnoge. Sudionici u istraživanju tada bi davali objašnjenje zašto su donijeli svaku odluku. Koristeći rezultate svih sudionika u istraživanju, istraživači psihologije rasuđivanja pokušali bi identificirati obrasce rasuđivanja i mentalne procese koji su korišteni za donošenje takvih zaključaka.
Pojavilo se nekoliko teorija u vezi s psihologijom rasuđivanja i uključenim kognitivnim procesima. Jedan od najpopularnijih postulata da se ljudi oslanjaju na mentalne modele kako bi konstruirali zamišljene scenarije do dileme. Druga teorija predlaže da koriste mentalnu logiku temeljenu na pravilima za donošenje zaključaka. Ipak, drugi istraživači zaključuju da se ljudi oslanjaju na scenarije vjerojatnosti za izračunavanje ishoda. Iako ne bez kontroverzi, jedan od glavnih zaključaka koji se često izvlače je da ljudi mogu i razmišljaju racionalno, ali često griješe u praksi.