Informacijska pismenost odnosi se na sposobnost osobe da razumije koje informacije treba znati i zatim pronaći te informacije na učinkovit način. To je često povezano s drugim vrstama pismenosti ili kompetencija u knjižnicama i korištenjem računala i obično je vitalni dio izvođenja istraživanja. Iako je važno da ljudi imaju korisno znanje o raznim temama, ova vrsta pismenosti određuje koliko dobro netko može otkriti i obraditi nove informacije. Informacijska pismenost uvelike je evoluirala s proliferacijom osobnih računala i interneta, te postaje sve važnija za širi raspon pojedinaca.
Temelj informacijske pismenosti je u razumijevanju da u osnovi postoje dvije vrste informacija kojima osoba može pristupiti i koristiti. Jedna vrsta informacija je ono što osoba zapravo zna, znanje ili vještine koje je netko naučio i može prakticirati u bilo kojem trenutku. Druga vrsta informacija je znanje koje osoba nužno ne posjeduje, ali koje može pronaći i iskoristiti u relativno kratkom vremenu. Ova druga vrsta znanja temelji se na informacijskoj pismenosti te osobe i tome koliko dobro ona ili ona mogu pronaći točne i korisne informacije.
Informacijska pismenost može koristiti aspekte računalne i knjižnične pismenosti ili kompetencije. Dok su se knjižnice često koristile kao primarno sredstvo za prikupljanje novih informacija, internet je računalne sustave učinio iznimno važnim za prikupljanje informacija. To znači da netko tko je informacijski pismen obično ima dobar dio informatičkog znanja i pismenosti, ali netko tko je tehnički vješt s računalima nije nužno informacijski pismen. Informacijska pismenost proizlazi iz razumijevanja kako se koristiti računalom, knjižnicom ili drugim informacijskim sustavom da se pronađe ono što netko traži i te informacije učinkovito obradi.
Iako na informacijsku pismenost uvelike utječe sposobnost osobe da pronađe nove informacije, ona počinje s njegovom ili njezinom sposobnošću da razumije koje su informacije uopće potrebne. Ako netko provodi istraživanje, za njega je bitno da razumije koje informacije treba tražiti, kako bi eliminirao ometanja i nevažne podatke. Ovaj aspekt informacijske pismenosti postaje sve važniji jer internetske tražilice mogu pronaći tisuće stranica informacija, ali samo mali broj njih može zapravo biti korisne informacije za nečije potrebe. Razumijevanje onoga što je potrebno i učenje brzog filtriranja nevažnog ili nepovezanog jednako je važno kao i sposobnost pretraživanja informacija.