Predikat se koristi kao dopuna subjekta unutar rečenice, koja služi za opisivanje ili modificiranje subjekta. Ova vrsta riječi obično se nalazi iza poveznog glagola, kao što je “su” ili “namirisao”, i opisuje subjekt koji mu prethodi. Jednostavni primjeri su riječ “lijepa” u rečenici “Visoka žena je lijepa” ili “užegao” u rečenici “Mlijeko je mirisalo na užeglo”. Predikatski pridjev ne smije se miješati s predikatskim nominativom, koji ima uglavnom istu funkciju, ali je imenica koja preimenuje subjekt rečenice.
Slično kao i drugi pridjevi, predikat pridjev je riječ koja opisuje ili modificira drugu riječ, obično imenicu ili zamjenicu. U ovom obliku, međutim, djeluje kao dio predikata u rečenici, a ne kao riječ unutar imenskog izraza. Predikat je dio rečenice koji daje informaciju o subjektu. Na primjer, u rečenici “Visoka žena je lijepa” subjekt je “Visoka žena”, dok je predikat “lijepa je”.
Obično se pridjev nalazi uz riječ koju mijenja, često kao dio iste fraze. U prethodnom primjeru, riječ “visoka” je pridjev koji je dio imeničke fraze “Visoka žena”. Predikat pridjev, međutim, nije u frazi s riječi koju opisuje, što može dovesti do zabune unutar rečenice.
Prisutnost veznog glagola može ukazivati na to da je predikat pridjev u rečenici i pomoći u ublažavanju bilo kakve zabune. Glagoli povezivanja uključuju riječi kao što su “jest”, “okusi” i “izgleda”. Oni su neprelazni glagoli, što znači da ne zahtijevaju izravni objekt unutar rečenice, a predikat pridjev djeluje kao riječ ili izraz koji povezuju s subjektom. Mnogi od njih se mogu naći u rečenicama u kojima nisu povezujući glagol, pa moraju biti s odgovarajućim predikatom da bi služili ovoj funkciji.
U prethodnom primjeru, riječ “lijepa” opisuje subjekt rečenice. Riječ “jest” djeluje kao povezujući glagol i označava da predikat koji slijedi modificira subjekt. Slična struktura nalazi se u rečenici: “Mlijeko je mirisalo na užeglo.” Riječ “užeglo” opisuje predmet “mlijeko”; povezuje ga povezujući glagol “namirisao”.
Međutim, ovo se ne smije miješati s predikatskim nominativom, koji je imenica ili zamjenica koja ima sličnu funkciju. U rečenici “Visoka žena je učiteljica”, subjekt ostaje “Visoka žena”, a “jest” nastavlja funkcionirati kao povezujući glagol. No, predikat nominativ “učitelj” je imenička fraza. Ne opisuje subjekt putem pridjeva, već ponavlja što je to kroz imenicu ili zamjenicu.