Izraz “prosjaci ne mogu birati” najčešće se koristi kada netko traži pomoć. To znači da, kada traži pomoć, tražitelj ne može biti izbirljiv u pogledu onoga što dobije. “Prosjaci ne mogu birati” također može značiti da kada netko očajnički traži usluge, robu ili financijsku potporu, on ili ona ne mogu biti selektivni u tome što prihvatiti, a što ne prihvatiti. Također se može koristiti kao opomena nekome tko prima pomoć ako propituje ono što mu se daje i znači ne dovoditi u pitanje dar ili pomoć ako je potrebna.
Datira barem iz 16. stoljeća, izraz je ušao u upotrebu i prvi je put zabilježen u pisanom obliku otprilike u isto vrijeme kao idiom sa sličnim značenjem. “Ne gledaj darovanog konja u usta” engleska je poslovica koja zrcali “prosjaci ne mogu birati”, ali nema potpuno isto značenje. Bivši izraz znači ne ispitivati nešto slobodno dano. Dolazi iz prakse gledanja u usta konja kako bi se utvrdilo njegovo zdravlje i starost.
“Prosjaci ne mogu birati” zasigurno je nosio upozorenje da čovjek ne treba biti kritičan prema daru koji mu se daje, već više govori o tome da je u očajnoj situaciji i da traži pomoć, dok fraza “ne gledaj darovni konj u ustima” mogao bi se upotrijebiti za opisivanje dara koji nije bio zatražen ili čak bio potreban. U vrijeme kada je “prosjaci ne mogu birati”, nije postojao sustav socijalne skrbi za one koji su zapali u teška vremena, nisu mogli naći posao ili nisu mogli raditi zbog tjelesnog invaliditeta. Prosjaci su bili uobičajeni u selima, gradovima, pa čak i ruralnim područjima.
Ti su prosjaci bili očajni i morali su prihvatiti svaku pomoć, hranu ili sklonište. Nisu mogli biti izbirljivi u odbijanju jedne ponude u nadi da će se pojaviti bolja ili u odbijanju ponude jer dar nije ispunio njihova očekivanja. Ljudima tog vremena bili su upoznati s prosjacima i njihovom očajnom situacijom, pa bi čak mogli izgovoriti tu frazu s bukvalnim značenjem kada su prosjaku nudili malo pokvarenu hranu ili noćni odmor u staji među životinjama. Kako bi značenje fraze bilo poznato gotovo svima, ušla je u figurativnu upotrebu za opisivanje drugih situacija u kojima je pomoć bila ponuđena, čak i ako to nije bila baš ona vrsta kvalitete kojoj se tražitelj nadao kada je tražio pomoć.