Izborni zakon je široki krovni pojam koji obuhvaća vladine propise koji uključuju izbore javnih dužnosnika. Uključuje sve, od pravila kojima se uređuju načini prikupljanja sredstava političkih kandidata pa sve do pravila vođenja izbora za širu javnost. Glasanje se smatra temeljnim pravom u većini jurisdikcija, pa ustavni zakon često dolazi u obzir kada zakon nameće zahtjeve za kandidiranje za javnu dužnost ili glasovanje na izborima.
Jedno područje izbornog zakona jesu pravila koja reguliraju sposobnost kandidata da prikupi novac za natjecanje za javnu dužnost. Postoje mnoga uobičajena ograničenja, uključujući pojedinačna ograničenja doprinosa i otkrivanje suradnika. Međutim, ovi zakoni obično su podvrgnuti oštroj ustavnoj kontroli zbog činjenice da su bilo kakva ograničenja prikupljanja novca za kampanju po definiciji prepreke kandidiranju za javnu dužnost. Općenito, razumna ograničenja smatraju se valjanima u interesu osiguranja pravednosti za sve strane u izbornom procesu.
Postoje i drugi uobičajeni zahtjevi za pojavljivanje na glasačkom listiću koje su općenito podržali sudovi u jurisdikcijama diljem svijeta. Na primjer, većina jurisdikcija zahtijeva da kandidat prikupi određeni broj potpisa pristalica kako bi se pojavio na glasačkom listiću. Obrazloženje za takav zahtjev je davanje razumnih dokaza da će kandidat moći generirati dovoljno podrške da bude relevantan na izborima, čime bi se opravdalo mjesto na glasačkom listiću. Ostala ograničenja kandidiranja za javnu dužnost – poput naknade za pojavljivanje na glasačkom listiću – smatraju se neustavnima u mnogim jurisdikcijama.
Izborni zakon također obuhvaća propise o samom činu glasovanja. Slično kao što se uvjet da netko plaća pristojbu da bi se kandidirao za javnu dužnost općenito smatra neustavnim, primoravanje građana da plaćaju birački porez kako bi glasovali općenito se smatra isto. Dodatno, zahtjev da glasač bude pismen smatran je neustavnim u nekim jurisdikcijama koje su pokušale nametnuti takav zahtjev. Propisi izbornog zakona u vezi s pravom glasa koji se obično poštuju su zakoni koji olakšavaju nesmetan izborni proces, kao što je zahtjev da svaki birački okrug glasa samo na određenom mjestu unutar okruga.
Izborna prijevara je poseban zločin izbornog zakona koji uključuje pokušaj prijevare utjecati na rezultate izbora. Prijevaru može počiniti bilo koja strana izravnim ili neizravnim putem utjecaja na rezultate. Na primjer, osoba koja namjerno daje više glasova pod lažnim imenima i druga koja zastrašuje druge ljude da glasaju na određeni način mogu biti kazneno odgovorni za izbornu prijevaru unatoč temeljnoj razlici u načinu utjecaja.