Pravda u okolišu razvila se kao odgovor na istraživanje koje je utvrdilo da se ljudi koji žive u siromašnim i manjinskim zajednicama suočavaju s većim rizicima od onečišćenja opasnim otpadom. Promiče uvjerenje da svi ljudi zaslužuju zaštitu od onečišćenja koje negativno utječe na zdravlje. Pravda zaštite okoliša zabranjuje diskriminaciju na temelju socioekonomskog statusa, rase ili etničke pripadnosti pri planiranju industrijskih objekata koji zagađuju zrak, vodu ili tlo.
Te se politike temelje na pretpostavci o rasizmu u okolišu otkrivenom kada su studije ocjenjivale izloženost opasnostima u različitim zajednicama. Istraživanje je mjerilo blizinu opasnih mjesta otpada i zagađujućih industrijskih objekata siromašnim i manjinskim zajednicama. Rezultati su se razlikovali u pogledu uzroka nerazmjernih rizika, ali su otkrili nejednakosti u pogledu toga gdje su se te industrije nalazile.
Studije ekološke pravde otkrile su da su siromašne i manjinske zajednice bile izložene više otrovnih emisija i suočene s povećanim zdravstvenim rizicima zbog izloženosti štetnom zraku, vodi, pesticidima i teškim metalima nego bijelci. Istraživanje je također otkrilo nejednakost u vladinom provođenju za čišćenje opasnih mjesta u tim regijama. Članovi tih zajednica obično nisu bili uključeni u proces izdavanja dozvola za dopuštanje industrijskih postrojenja.
Ljudi koji žive u ekonomski depresivnim zajednicama pate od više zdravstvenih problema od onih koji žive u bogatijim područjima, pokazalo je istraživanje. Manjine imaju više dijagnoze raka, dijabetesa i srčanih poremećaja te su izloženije opasnim tvarima na poslu. Slabo obrazovani također se suočavaju s povećanim rizikom od zdravstvenih poremećaja.
Američki zakoni doneseni 1994. zahtijevali su od svih saveznih agencija da osmisle planove za uključivanje politike ekološke pravde u provedbu, kreiranje politike i regulatorne napore. Zakon je doveo do formiranja Nacionalnog savjetodavnog vijeća za zaštitu okoliša, povjerenstva koje savjetuje Agenciju za zaštitu okoliša SAD-a o negativnim utjecajima na okoliš povezanim s određenim objektima. Vijeće predlaže kada zagađivače treba kazniti i pomaže osigurati sudjelovanje javnosti u odlukama koje predstavljaju opasnost.
Ovi propisi proizlaze iz Zakona o građanskim pravima iz 1964., koji čini nezakonitom diskriminaciju na temelju nacionalnog podrijetla, rase ili boje osobe kada je uključeno federalno financiranje. Zakon se bavi nepravednim učincima odluka, kao i izravnom, namjernom diskriminacijom. Zakon o građanskim pravima zabranjuje politike koje nenamjerno uzrokuju nejednakosti.
Organizacije koje promiču ekološku pravdu rade na osiguravanju sigurnih radnih mjesta za sve ljude. Oni također nadziru vladine agencije zbog diskriminirajućih politika koje utječu na manjine i siromašne. Ove skupine promiču sudjelovanje građana u zajednicama u kojima se predlažu odlagališta opasnog otpada ili industrijske operacije.