Što su naknade za autorska prava?

Zemlje koje su donijele zakone o zaštiti autorskih prava naplaćuju naknade za autorska prava za registraciju i snimanje određenih vrsta jedinstvenih ili kreativnih djela kod vladine agencije. Registriranje djela je proces utvrđivanja vlasništva i pretvaranja građe u javnu evidenciju. Ova djela uključuju knjige, filmove, CD-e, softverske programe, umjetnost i druge vrste jedinstvenog intelektualnog vlasništva. U SAD-u je Ured za autorska prava u Kongresnoj knjižnici odgovoran za održavanje registra autorskih prava. Vlasnici ili tvorci djela mogu ovom uredu podnijeti zahtjev za registraciju.

Autorsko pravo nastaje automatski u trenutku kada osoba stvori originalno djelo. Za primanje autorskog prava nije potrebno plaćati naknade za autorska prava. Plaćanje naknada za autorska prava za registraciju djela, međutim, pruža značajne pravne pogodnosti nositeljima autorskog prava. Ove pogodnosti su snažan poticaj za registraciju rada.

Na primjer, osoba općenito ne može podnijeti tužbu za kršenje autorskih prava osim ako je podnijela djelo zajedno s pristojbom za autorska prava odgovarajućoj vladinoj agenciji. Drugo, ako uspije u tužbi za kršenje autorskih prava, nositelj autorskih prava često ima pravo na povrat zakonske štete i odvjetničke naknade. U slučajevima kršenja, zakonska odšteta je novčana šteta koju sudac ima diskreciono pravo dodijeliti za namjerno kršenje autorskih prava.

Plaćanje naknada za autorska prava za registraciju djela također obeshrabruje kršenje autorskih prava. Manja je vjerojatnost da će potencijalni prekršitelji ukrasti nečije intelektualno vlasništvo ako vjeruju da će nositelj autorskih prava poduzeti pravne radnje kako bi zaštitio djelo. Drugim riječima, osoba koja je odvojila vrijeme za registraciju djela vjerojatnije će se obratiti sudu radi zaštite svojih prava. Nadalje, s osobama koje su prijavile svoj rad lakše je kontaktirati što drugima omogućuje plaćanje prava korištenja određenog djela. 

Naknade za autorska prava razlikuju se ovisno o nekoliko čimbenika. To uključuje vrstu posla koji je registriran, je li djelo registrirano putem interneta u odnosu na tradicionalnu poštu, je li potrebno posebno rukovanje ili podnositelj zahtjeva traži brzu uslugu. Američki ured za autorska prava, na primjer, daje raspored koji navodi razne naknade za autorska prava koje naplaćuje za registraciju.

Ured za autorska prava SAD-a šalje potvrdu o registraciji osobi koja je platila naknade za autorska prava za registraciju djela. Certifikat će imati serijski broj za identifikaciju djela. Ured za autorska prava može odbiti registraciju djela ako prijava nije uredno popunjena ili ako djelo nema pravo na registraciju. Osoba može podnijeti žalbu ako Ured za autorska prava odbije registrirati djelo.