Kuvajt je uveo Zakon br. 78/2015 kao odgovor na samoubilački napad na džamiju 2015. u kojem je ubijeno 27 ljudi i ranjeno 227 osoba. Nalagao je da će svi građani Kuvajta, strani državljani i posjetitelji morati dostaviti uzorke DNK, a izrekao je kaznu od godinu dana zatvora i novčanu kaznu od 10,000 kuvajtskih dinara (33,000 USD) za svakoga tko to odbije. Zakon, poznat kao DNK zakon, zamišljen je da zaštiti građane zemlje, ali nije dugo trajao. Visoki sud u Kuvajtu je 2017. godine presudio da zakon krši članke kuvajtskog ustava koji štite osobnu slobodu i privatnost. Presuda je proglašena pravomoćnom, bez mogućnosti žalbe.
Preširoko i previše invazivno:
“Zakon je bio pretjerano široka batina kojoj su nedostajale osnovne mjere zaštite ili ograničenja, te je otvorio vrata vladinim zloporabama”, objasnila je Sarah Leah Whitson, direktorica za Bliski istok u Human Rights Watchu.
Baze podataka za prikupljanje DNK nisu same po sebi nezakonite i mogu biti učinkoviti istražni alati, kažu zagovornici prava, ali moraju biti strogo regulirane, uskog opsega i ispunjavati legitiman sigurnosni cilj.
Da je zakon u potpunosti donesen, Kuvajt bi bio prva zemlja na svijetu koja bi zahtijevala obvezno prikupljanje DNK uzoraka od svih svojih građana.